Vruća tema:  Ugalj - s osvrtom na Nacrt Zakona o finansijskoj konsolidaciji rudnika uglja u FBiH i efekat na dioničare Rudnika mrkog uglja Banovići d.d. Banovići
Brzina razvoja alternativnih izvora energije u svijetu ne prati rastuće potrebe za energijom pa su klasični oblici izvora energije još uvijek nezamjenjivi, zato ne začuđava činjenica da su u svijetu ugalj i rudnici uglja vruća investicijska tema. Da je to tako potvrđuje ulaganje kompanije EFT Group u TE Stanari u Doboju.

Vlada FBiH Strateškim planom i programom razvoja energetskog sektora Federacije BiH nudi prijedloge rješenja razvoja energetskog sektora u FBiH, pa tako i rudnika uglja. U skladu s tim, nedavno je Vlada FBiH utvrdila Nacrt zakona o finansijskoj konsolidaciji rudnika mrkog uglja u FBiH prema obračunatim, a neuplaćenim javnim prihodima u razdoblju od 2009. do 2015. godine.
U utvrđenom Nacrtu zakona je, između ostalog, specificiran dug (obaveze po osnovu: MIO, zdravstvenog osiguranja, obaveza za nezaposlene i poreza na platu) na dan 31.12.2007. godine za devet rudnika uglja u FBiH, čija konsolidacija i način realizacije iste se predlaže pomenutim Nacrtom. Bitno je napomenuti da su, od ukupno devet rudnika, osam privredna društva organizovana kao društva s ograničenom odgovornošću, a samo jedan - Rudnik mrkog uglja «Banovići» d.d. Banovići je organizovan kao dioničko društvo, čijim se dionicama aktivno trguje na Sarajevskoj berzi. Upravo ova činjenica zavređuje posebnu pažnju postojećih - manjinskih vlasnika dionica Rudnika mrkog uglja «Banovići» d.d. Banovići, čiji je registrovan broj u momentu izrade ovog članka 1507, s vlasništvom od 30,47% ukupnog broja emitovanih dionica.

Nacrtom zakona predviđeno je da se u periodu od 2009. do 2015. godine trebaju osigurati sredstva u budžetima FBiH u ukupnom iznosu od 323.786.738 KM (46.255.248 KM godišnje), a prema članu 4 Nacrta zakona «sredstva koja FBiH ulaže u konsolidaciju rudnika knjižit će se kao povećanje učešća državnog kapitala u ovim rudnicima koji je ranije umanjivan usljed iskazanih gubitaka u poslovanju».

Čini se da je Vlada prilikom izrade Nacrta zakona fokusirala samo na pozitivne efekte: niža cijena uglja za termoelektrane, niža proizvodna cijena struje, povećanje standarda rudara, zaboravljajući pri tom negativne efekte, koji bi u slučaju Rudnika Banovići manjiske dioničare stavili u nepovoljan položaj u smislu smanjenja njihovog procentualnog učešće u vlasništvu u onom iznosu u kojem bi se državno vlasništvo povećalo, a da ih se pri tome ništa ne pita.

Postavlja se pitanje, da li se zatvaranje finansijske konstrukcije za konsolidaciju Rudnika Banovići može drugačije izvesti, da bude «vuk sit i ovce na broju», da se ne dogodi varijacija na temu »RiTE Gacko»?

Uvjeren sam, da Nacrt zakona nije prihvatljivo rješenje konsolidacije Rudnika Banovići za njegove manjinske dioničare. Eventualnim usvajanjem Nacrta zakona, u slučaju Rudnika Banovići mogu nastati komplikacije izazvane krajnostima: FBiH dobiva povećanje vlasništva u Rudniku Banovići, elektroprivrede u FBiH, JP Elektroprivreda BiH DD Sarajevo i JP Elektroprivreda HZHB DD Mostar dobivaju rudnike bez obaveza, a da nisu uložile niti jednu KM (u toku je pripajanje rudnika sistemu obje elektroprivrede u FBiH), a manjinski dioničari gube postojeću vlasničku poziciju.

Niko ne želi «tek tako da gubi»! U prošlosti su gubili i jedni i drugi: usljed gubitaka u poslovanju umanjivan je cjelokupni kapital Rudnika Banovići, što znači i kapital manjinskih dioničara a ne samo državni kapital, a sada će se priliku za uvećanje kapitala imati samo država,  jer se predloženim aktom jedino državi i daje mogućnost da uplati novac za finansijsku konsolidaciju rudnika!

Svima je jasno da je vrijeme jeftine energije prošlost, da je Vlada FBiH kao većinski vlasnik rudnika imenovala nadzorne odbore i uprave rudnika,  da je rudnicima određivala prodajne cijene uglja i tako onemogućila poslovanje rudnika po tržišnim principima. Za potrebe proizvodnje struje za domaću potrošnju, Rudnik Banovići «prodaje» ugalj JP Elektroprivredi d.d. Sarajevo po cijeni od samo 4,50 KM/GJ (cijena koštanja u Rudniku Banovići za 2006. godinu iznosila je 4,46 KM/GJ). Cijena uglja za potrebe proizvodnje struje koju izvozi Elektroprivreda je još niža, što je totalni besmisao u uslovima visokih svjetskih tržišnih cijena struje.


Naime, cijene svih energenata u 2007. godini značajno su porasle, među njima i cijena uglja, koja, prema podacima Evropske energetske berze u Lepzigu u Njemačkoj, za isporuku u junu 2008. godini, u sjeverno evropskim lukama (Amsterdam, Roterdam, Antwerpen) iznosi 7,70 KM/GJ. U cijenu nisu uključeni troškovi pretovara, jer padaju na teret kupca.

Krajem 2008. godine prestaje obaveza JP Elektroprivrede BiH DD Sarajevo o isporuci električne energije Hrvatskoj Elektroprivredi, na ime povrata sredstava za uložena sredstva Hrvatske Elekroprivrede u izgrađena energetska postrojenja u BiH. Ako će se Elektropriveda BiH od 2009. godine značajnije orijentisati izvozu viškova električne energije po tržišnim cijenama onda bi i rudnicima uglja trebalo povećati prodajne cijene uglja, odnosno «dozvoliti» im da izvoze ugalj po tržišnim cijenama.

Rudnik Banovići ima realne pretpostavke da iskoristi povoljna kretanja na tržištu uglja, koja se ogledaju u povećanju potražnje za ugljem, visokim svjetskim cijenama uglja i električne energije i, najbitnije, u velikim zalihama visokokvalitetnog uglja. Nikako ne smijemo zanemariti najave zainteresovanih stranih investitora o izgradnji elektrane u okolini Banovića, što govori u prilog konstataciji da Rudnik Banovići ima pretpostavke da se njegova finansijska konsolidacija izvede na način koji bi bio adekvatan za sve njegove dioničare.

Mišljenja sam da bi finansijsku konsolidaciju Rudnika Banovići trebalo obaviti na način identičan kao što je to bilo u slučaju Sarajevo osiguranja d.d. Sarajevo. Nagomilane obaveze Sarajevo-osiguranja će biti riješene od novca prikupljenog kroz javnu ponudu dionica. Javnom ponudom dionica postojeći dioničari su mogli ostvariti pravo preče kupnje, a neupisan i neuplaćen broj dionica je ponuđen javnosti na upis i uplatu. Država je u konkretnom slučaju iskoristila pravo preče kupovine dionica, kao i drugi dioničari, i time zadržala isto procentualno vlasništvo koje je imala prije dokapitalizacije.

Podsjetio bih i na velika potraživanja koja Rudnik Banovići ima od Elektroprivrede Sarajevo još iz perioda rata. Iznos od 11.862.276 KM nije zanemarljiva stavka, koju je država svakako trebala imati u vidu, kao većinski vlasnik JP Elektroprivrede BiH DD Sarajevo, prilikom izrade pomenutog Nacrta zakona.

Vjerovatno ćete se složiti sa konstataciom da je finansijska konsolidacija rudnika u FBiH neodložan i dugotrajan proces, koji zahtijeva velika novčana sredstva, spremnost i odlučnost njegovih učesnika. Da li se slažete da se ista u slučaju Rudnika Banovići treba raditi na štetu manjinskih dioničara zavisi od vas - dioničara Rudnika mrkog uglja «Banovići» d.d. Banovići.


Emir Tutan, portfolio menadžer
DUF «MF Invest» d.o.o. Sarajevo
emir@mfinvest.ba