BANJALUKA – Sarajevska kompanija "BH Telecom" juče u tržnom centu "Vidović" u centru Banjaluke otvorila svoj prvi centar u RS i deveti telekom centar u BiH. Centar "BH Telecoma" svečano je otvorio Adil Osmanović, potpredsjednik RS, koji je kazao da se ta kompanija na taj način približila svojim korisnicima.
Bakir Ćelosmanović, izvršni direktor Direkcije za pravne poslove "BH Telecoma", ocijenio je da se radi o velikom danu za tu kompaniju, jer se radi o prvom njihovom centru u RS u kome će građani Banjaluke i drugih mjesta moći na brz i jednostavan način doći do svih željenih informacija, proizvoda i usluga.
Povodom otvaranja novog centra, "BH Telecom" je pokrenuo akciju do 31. avgusta u okviru koje će građani moći dobiti njihove proizvode i usluge po znatno nižim cijenama. Novi i postojeći korisnici mobilne mreže "BH Telecoma" moći će kupiti mobilne telefone po 30 odsto nižoj cijeni, dok će korisnici BH Line mreže moći kupiti fiksne telefone po cijenama nižim za deset odsto. Po nižoj cijeni građani će moći kupiti i bilo koji od Ultra plus paketa "BH Telecoma" koji sadrži mobilni telefon, broj i deset KM kredita i dodatnih 60 KM Ultra kredita.
U kompaniji su najavili da će korisnicima, povodom obilježavanja dana kompanije 5. septembra, tog mjeseca omogućiti niz pogodnosti.
"Politika 'BH Telecoma' orijentisana je ka liberalizaciji i demonopolizaciji tržišta u BiH, jer je to znak postojanja zdrave konkurencije i nešto što je u interesu svih operatera", rekao je Jasminko Akšamija, izvršni direkotor za investicije sarajevske kompanije.
U "BH Telecomu" su istakli da je otvaranje banjalučkog centra dio prve faze širenje poslovne mreže na 24 centra širom BiH, dok u drugoj fazi planiraju otvaranje još 18 centara. "BH Telecom" svoje centre, pored Banjaluke, ima u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Goraždu, Brčkom, Bugojnu, Tešnju i Travniku, a u pripremi je otvaranje prostora u Jajcu i Mostaru.
"BH Telecom" je u prvom polugodištu ove godine ostvario prihod od skoro 300 miliona KM, što je tri odsto više u odnosu na isti period lani, dok je neto dobit iznosila 65 miliona, što je rast za 11 odsto. Autor: Zorica Dragović
Izvor: Nezavisne
DNEVNE NOVOSTI, 27.8.2008
Finansijski izvještaji
Podatak da su kompanije s listinga Banjalučke berze u prvom polugodištu ove godine ostvarile ukupan profit od 105 miliona, odnosno 80 odsto više nego u istom periodu prošle godine, je pozitivan, ali vjerovatno neće doprinijeti generalnom povećanju prometa na berzi i optimizmu investitora. Branko-Kecman
Finansijski rezultati preduzeća samo su jedan od uslova za veći interes investitora u hartije od vrijednosti i teško mogu otkloniti probleme koji su doveli do gubljenja povjerenja investitora, prvenstveno netransparentne privatizacije naftne industrije RS, RiTE Gacko, te posljednjih odluka Skupštine akcionara "Elektrodistribucije" Pale. Nadalje, situacija u zvorničkom "Birču" je novi udarac na povjerenje investitora. Prije nekoliko godina ukazivano je da većinski akcionar izvlači profit preko povezanih lica i stvara gubitak društva, ali nije bilo reakcije. Na osnovu toga, Skupština akcionara "Birča" sada smanjuje kapital za čak 713,6 miliona, na svega 15 miliona, nakon čega će mali akcionari biti istisnuti iz vlasničke strukture. Slična situacija je i sa "Mljekarom" iz Banjaluke, gdje je donesena odluka o smanjenju kapitala sa 13 miliona KM na 100.000 KM, bez nove procjene osnovnih sredstava.
Upravo zbog takvih stvari, investitori vjerovatno ne obraćaju toliko pažnju na generalno bolje poslovne rezultate preduzeća na Banjalučkoj berzi. Dakle, povratak povjerenja investitora u tržište kapitala RS može se očekivati samo s promjenom načina privatizacije i poštivanjem standarda korporativnog poslovanja od strane svih akcionara, počev od kupaca državnog kapitala, države, pa do svih ostalih akcionara.
Izvor: Nezavisne
DNEVNE NOVOSTI, 26.8.2008
Globalna financijska kriza osjeća se i u BiH
Sve teže do kredita Gospodarstvenicima u BiH je u posljednje vrijeme sve teže dobijati kredite, na što je dijelom utjecala globalna financijska kriza, ali i zaoštrena politika banaka u analizi rizika i plasmana kredita, potvrđeno nam je u poslovnoj zajednici. Globalna kriza se osjeća i gospodarstvo je dodatno ograničeno u mogućnostima da dobija kredite", ističe Savo Marjanac, direktor Sektora za gospodarsvo Vanjskotrgovinske komore BiH, prenose Nezavisne.
On naglašava da ovakva situacija, kombinirana s visokom cijenom kapitala i ostalim troškovima, traži adekvatan odgovor institucija vlasti.
Petar Milanović, član Predsjedništva Asocijacije poslodavaca BiH, ističe da se globalni procesi reflektiraju i kod nas i da je zaoštrena kontrola kreditne sposobnosti gospodarstvenih subjekata i građana očekivana. Kaže da novca ima i da su banke spremne pratiti poduzeća koja imaju kvalitetne programe.
No, problem je što se strategije kreditiranja vode u inozemstvu i uglavnom se odnose na sektore koji odgovaraju stranim kompanijama koje posluju u BiH. "Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka i Centralna banka BiH ukazali su na potrebu što kvalitetnijeg upravljanja rizikom. U tom pogledu neki podzakonski akti jasnije i konkretnije propisuju procedure bankama", kaže Mijo Mišić ,izvršni tajnik Udruženja banaka BiH. Tako će se, prema njegovim riječima, od 1.rujna primjenjivati set odluka o procjeni tržišnih rizika u bankama.
Izvor: Pincom.biz
DNEVNE NOVOSTI, 25.8.2008
Prosječna plata u BiH 748 KM
SARAJEVO - Prosječna plaća u BiH isplaćena u junu iznosila je 748 KM i u odnosu na isti mjesec prošle godine veća je 16,8 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.
U poređenju s junom 2007. godine, najveće povećanje plaća zabilježeno je u sektorima zdravstva i socijalne zaštite 39,5 posto, a slijede sektori ribarstva s povećanjem od 30,7 posto i obrazovanja sa 27,5 posto.
Najviše zarađuju uposlenici u sektoru finansijskog posredovanja, gdje prosječna neto plaća iznosi 1.248 KM, prosječne zarade u javnoj upravi i odbrani, te obaveznom socijalnom osiguranju iznose 1.042 KM, a devet KM manje primaju zaposleni u elektroprivrednim, gasnim i vodoprivrednim preduzećima.
Najmanje plaće imaju radnici uposleni u hotelima i restoranima, prosječno 496 KM, zatim građevinari 499 KM, te trgovci na veliko i malo, kao i serviseri motornih vozila i predmeta za ličnu upotrebu i kućanstvo 505 KM.
Znatno ispod prosjeka je i prerađivačka industrija, u kojoj su prosječne plaće 526 KM. Autor: B.S.
Izvor: Nezavisne
DNEVNE NOVOSTI, 22.8.2008
Počinje isplata štednje
BANJALUKA, Isplata prve rate kamate i glavnice po osnovu obveznica stare devizne štednje u RS počinje 28. avgusta, saopšteno je iz Banjalučke berze. Ukupan iznos kamate koji se isplaćuje jeste 2.621.783 marke, dok ukupan iznos prve rate glavnice iznosi 20.974.271 marku. Datum presjeka prava na isplatu kamate i glavnice jeste 27. avgusta 2008. godine. Pravo na glavnicu imaće samo još oni koji danas kupe obveznice, jer od ponedjeljka počinje trgovanje bez prava na kamatu i glavnicu.
Isplata je u skladu s Planom isplate verifikovane stare devizne štednje Ministarstva finansija RS, kojim je predviđeno da se isplata ovih obveznica vrši kroz deset polugodišnjih rata. Prema riječima zamjenika direktora Banjalučke berze, Darka Lakića, to znači da će onaj ko, na primjer, ima 10.000 maraka štednje, dobiti prvu ratu glavnice od oko hiljadu maraka, dok će kamata biti oko 120 maraka.
Štediše koje do novca žele da dođu prije isteka roka dospijeća obveznica od pet godina, iste mogu da prodaju na Banjalučkoj berzi, po trenutnoj cijeni. Lakić ističe da je ova praksa svakodnevno prisutna na Berzi, a ukupna vrijednost dosadašnjeg trgovanja iznosi oko 4,3 miliona maraka. - Cijene ovih obveznica uglavnom su se kretale oko 70 odsto od nominalne, dok je cijena u četvrtak iznosila 76 odsto od nominalne. To znači da je štediša s 10.000 maraka štednje juče mogao da dobije 7.600 maraka - kaže Lakić.
Prema zakonu, elektronska emisija obveznica, s rokom dospijeća od pet godina, počela je 1. marta 2008. godine, uz kamatnu stopu od 2,5 odsto na godišnjem mivou. Na ovaj način, prema podacima Ministarstva finansija RS, izdat je iznos od 209,7 miliona makarka obveznica, uz deset polugodišnjih isplata, od kojih je prva već došla na red. Obveznicama raspolažu samo one štediše koje su štednju verifikovale, što, prema podacima APIF-a, ukupno iznosi 253.599.559 maraka, od čega je nešto više od 44 miliona već isplaćeno u gotovini, u iznosima do dvije hiljada maraka. Autor: Fokus
Izvor: Capital.ba
DNEVNE NOVOSTI, 21.8.2008
Prvi Delta Maxi market u Bijeljini
Kompanija Delta Maxi Banjaluka otvoriće sutra u 12.00 časova prvi Maxi market u Bijeljini, gdje će na površini od 2 500 kvadratnih metara, ponuditi 20 000 artikala najpoznatijih domaćih i svjetskih proizvođača. Povodom otvaranja Maxi marketa u narednih sedam dana potrošače očekuje specijalno sniženje do 50 odsto za grupu najprodavanijih proizvoda, kao i brojne promocije i vrijedni pokloni.
„Pored prijatnog ambijenta kupce očekuje veoma bogat asortiman robe koji će zadovoljiti i one najizbirljivije. Posebno ističemo Maxi pijacu sa raznovrsnom ponudom voća i povrća kao i Maxi pekaru sa uvijek toplim hljebom i pecivima“, najavljuju iz Delta Maxi Banjaluka.
Povodom otvaranja svakog 100-og kupca očekuje DVD player, 200-tog usisivač, 500-tog radio kasetofon, 1000-tog MP3 player, 1500-tog televizor. Svaki kupac čiji račun pređe 50KM dobija mogućnost da zavrti „točak sreće“ i osvoji vrijedan poklon.
Izvor: Capital.ba
DNEVNE NOVOSTI, 20.8.2008
BH Telecom bez nadzornog odbora
SARAJEVO - Skupština dioničara "BH Telecoma" nije na jučerašnjoj sjednici u Sarajevu izabrala nove članove nadzornog odbora ove kompanije, pa je aktuelnom sazivu zvanično istekao mandat, potvrdio je Samir Čaušević, dosadašnji predsjednik NO te sarajevske kompanije.
Kao što je i najavljivano, o ovoj tački dnevnog reda nije raspravljano budući da lista kandidata nije u zakonskom roku dostavljena Skupštini dioničara, dodao je Čaušević.
Listu kandidata federalna vlada je utvrdila 29. jula, nominujući Mirsada Huseinbašića (predsjednik), Seada Gušmirovića, Džemu Salihovića, Josipa Tomića i Vjekoslava Ivankovića. Šestog člana nadzornog odbora Vlada je obećala naknadno nominirati.
Čaušević ističe da se nepostojanje nadzornog odbora neće odraziti na poslovanje kompanije budući da se dojučerašnji saziv ovog tijela pripremio za novonastalu situaciju i već donio odluke koje se tiču investicija za narednih mjesec dana.
"I 'HT Eronet' i 'Hrvatska pošta' nemaju nadzorne odbore i normalno funkcionišu", dodao je Čaušević.
On je, ipak, izrazio nadu da će se federalna vlada potruditi da što prije riješi vakuum nastao u upravljanju kompanijom.
Na sjednici Skupštine dioničara usvojen je rebalans trogodišnjeg plana poslovanja "BH Telecoma" za period 2006-2008. godina u dijelu koji se odnosi na 2008. godinu, a usvojen je i novi trogodišnji plan za period 2009-2011. godina.
Kako smo saznali, na jučerašnjoj sjednici pojedini dioničari tražili su informaciju o privatizaciji "BH Telecoma", ali je rečeno da je sudbina tog procesa u rukama federalnog parlamenta. Autor: B.Simić Izvor: Nezavisne
DNEVNE NOVOSTI, 19.8.2008
Danas o finansijskim izvještajima Centralne banke BiH
SARAJEVO, Predsjedništvo BiH danas bi trebalo da razmatra finansijske izvještaje Centralne banke BiH zaključno sa 30. junom. Na sjednici se očekuje imenovanje oficira za vezu sa 39. pješadijskom brigadom Multinacionalne divizije Bagdad i oficira za vezu sa Komandom Multinacionalnih koalicionih snaga u Iraku.
Predviđeno je i da Predsjedništvo BiH da saglasnost na prijedlog da u oktobru Sarajevo bude domaćin regionalne konferencije u okviru Ženevske deklaracije o oružanom nasilju i razvoju za zemlje jugoistočne Evrope i Kavkaza.
Na dnevnom redu je i poziv predsjednika Turske Abdulaha Gula predsjedavajućem Predsjedništva BiH da učestvuje na Ministarskoj konferenciji 5. svjetskog foruma o vodama u Istanbulu od 16. do 22. marta naredne godine, te poziv za posjetu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope 30. septembra.
Članovi Predsjedništva BiH razmotriće i Izvještaj sa Šeste pregledne konferencije o provođenju Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja koja je održana u Beču 3. i 4. jula.
Na dnevnom redu je i nekoliko prijedlog odluka o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma, te ratifikaciji ugovora i sporazuma. Početak sjednice zakazan je za 12.00 časova, a nakon njenog završetka biće izdato saopštenje. Izvor: Capital.ba
Komisija za vrijednosne papire Federacije BiH odobrila je Bosnalijeku d.d. upis povećanja osnovnog kapitala emisijom dionica.
To Rješenje bazirano je na odlukama skupštine dioničara Društva, održane 28. juna, na kojoj je odobreno povećanje osnovnog kapitala emisijom dionica postojećim dioničarima i emisijom dionica za zaposlene.
Ukupan broj izdatih dionica dioničarima je 1.752.980 nominalne vrijednosti 10,00 KM.
Podjela dionica postojećim dioničarima vrši se shodno učešću dioničara u vlasničkoj strukturi Bosnalijeka, na dan donošenja odluka na pomenutoj skupštini.
Broj izdatih dionica za zaposlene je 233.731 nominalne vrijednosti 10,00 KM. Dionice za zaposlene nisu slobodno prenosive niti se njima može trgovati na tržištu kapitala.
Upis dionica u Registar vrijednosnih papira je u toku i Bosnalijek će javnost obavijestiti o datumu mogućeg početka trgovanja novim redovnim dionicama u najkraćem mogućem roku.
Nakon ovog upisa povećanja osnovnog kapitala emisijom dionica za postojeće dioničare i emisijom dionica za zaposlene, ukupan broj emitovanih Bosnalijekovih dionica je 7.596.256 redovnih dionica i 233.731 dionica za zaposlene, saopćeno je danas iz Bosnalijeka.
Izvor:E-kapija
DNEVNE NOVOSTI, 15.8.2008
U F BiH za hranu potrebna trećina mjesečne plate
SARAJEVO, Prema provedenim anketama, u Federaciji BiH (FBiH) za hranu se izdvaja između 31 i 33 odsto od ličnog dohotka - rekao je pomoćnik direktora federalnog zavoda Krešimir Krmpotić. On je dodao da se u razvijenim zemljama EU, za hranu se potroši od deset do 12 odsto od ličnog dohotka, a da u Hrvatskoj to trenutno iznosi između 17 i 18 odsto Iz Zavoda za statistiku FBiH saopšteno je da su cijene prehrambenih proizvoda i pića od jula 2007. godine do jula ove godine veće su u prosjeku za 17,3 odsto.
Krmpotić je istakao da su najviše porasle cijene jestivog ulja za 84,80 odsto, maslaca za 51,50 odsto, te polubijelog hljeba koji je skuplji za 40,25 odsto. Cijena bijelog hljeba veća je za 39 odsto. “U navedenom periodu, cijena voća porasla je za 27 odsto, mlijeka za 17,45 odsto, a povrća za 7,11 odsto “, rekao je Krmpotić. On je dodao da je tokom juna došlo do smanjenja prosječne mjesečne neto plate za 1,49 odsto i ona je u junu ove godine iznosila 746,60 KM. “U FBiH za mjesec juni isplaćene su penzije za 335 450 penzionera, a prosječna penzija iznosila je 339,87 KM, dok je najniža bila 289,17 KM”, rekao je Krmpotić. On je dodao da je visina garantovane penzije koja je isplaćena u navedenom mjesecu iznosila 385,56 KM, dok je najviša penzija bila 1393,48 KM.
Izvor: Capital.ba
DNEVNE NOVOSTI, 14.8.2008
Optimizam i na bh. tržištima kapitala
Očekivanja su da će i na Banjalučkoj i na Sarajevskoj berzi doći do rasta indeksa. Cijena sirove nafte je prošlu sedmicu završila na oko 115 dolara za barel, što je dovelo do blagog oporavka indeksa na globalnim berzama.
Trend pada cijene barela nastavio se i ove sedmice, pa su analitičari optimistični kada je u pitanju nastavak jačanja berzanskih indeksa i cijena dionica. Na tržištu kapitala u BiH također se nadaju da bi pozitivna kretanja na svjetskim beraza mogla ostaviti traga.
Darko Lakić, izvršni direktor Banjalučke berze, za "Dnevni avaz" kaže da je trend kretanja indeksa i cijena akcija na ovoj berzi u konstantnom padu, ali da je taj pad krajem jula zaustavljen.
- Kraj jula i prve dvije sedmice avgusta donijele su lagani oporavak. Naravno, još je uvijek rano o tome govoriti, ali mislim da će se globalni optimizam prenijeti i na naše berze - kaže Lakić.
Prema njegovim riječima, u budućnosti bi ovi trendovi trebali biti izražajniji, jer je nivo znanja investitora veći, te će cijene zavisiti od uspjeha kompanija i njihovog odnosa prema malim dioničarima, odnosno, nivoa korporativne kulture.
I na Sarajevskoj berzi (SASE) postoji jak optimizam kada je u pitanju oporavak, prvenstveno zbog toga što je jedan od uzroka smanjenog prometa i pada vrijednosti indeksa na SASE globalna kriza na tržištima kapitala.
- Oporavak globalnih tržišta svakako će doprinijeti i oporavku našeg lokalnog tržišta, što ne isključuje odgovornost domaćih aktera da mjerama iz svog djelokruga nastave na unapređenju infrastrukture i atraktivnosti - kaže Almir Mirica, izvršni direktor Sarajevske berze.
Izvor: Dnevni avaz
DNEVNE NOVOSTI, 13.8.2008
Inflacija pojela rast osiguranja u FBiH
SARAJEVO - Tržište osiguranja u Federaciji BiH poraslo je u prvom polugodištu ove godine za oko 11,4 posto u odnosu na isti period lani, ali s obzirom na visok nivo inflacije realan rast je znatno manji, oko tri do četiri procenta, kazali su nam u osiguravajućim društvima.
Prema podacima Agencije za nadzor osiguranja u FBiH, ukupna premija osiguranja iznosila je 166,99 miliona KM u odnosu na 146,20 KM u prvom polugodištu prošle godine.
"Tržište osiguranja ne raste brzinom kojom bi trebalo. Ukoliko ovaj rast poredimo s kretanjem BDP-a, onda je rezultat dobar, no ukoliko se poredimo sa drugim rastućim tržištima, na primjer rumunskim koje godišnje napreduje za 30 posto, onda sadašnjim rastom i ne možemo biti zadovoljni", kazao je Zlatan Filipović, član Uprave "Bosna reosiguranja" Sarajevo.
Osiguravatelji su, ipak, zadovoljni što tržište životnih osiguranja raste jačim tempom od rasta ukupnog tržišta i posebno tržišta neživotnih osiguranja. Premije životnih osiguranja iznosile su 28,35 KM, što je u odnosu na 21,73 miliona KM u prvom polugodištu prošle godine rast od oko 13 posto.
"Zbog neprovedene reforme penzionog sistema, životna osiguranja će biti izbor za ljude srednje dobi, dakle dijelove populacije koji najviše zarađuju, te stoga očekujemo da će ovaj segment i dalje bilježiti visok rast", ističe Filipović.
Njegovo mišljenje dijeli i Fejsal Hrustanović, direktor "Triglav BH osiguranja" Sarajevo, koji prostor za rast životnih osiguranja vidi u povećanju broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru, ali i porastu svijesti da ovaj vid rentne štednje rješava ljudima pitanje egzistencije.
"Poticaji dolaze i iz osiguravajućih kuća koje svoje proizvode sve više nude putem banaka", dodao je Hrustanović.
On smatra da bi rezultati osiguravajućih kuća bili kudikamo bolji ukoliko bi agencije za nadzor osiguranja u oba entiteta agresivnije poradile na uređenju tržišta. Autor: Borivoje Simić
Izvor: Nezavisne
DNEVNE NOVOSTI, 12.8.2008
U prvo polugodištu 2008. strane investicije u BiH 300 miliona eura
Prema podacima Agencije za promociju stranih investicija (FIPA), strana ulaganja u BiH tokom prvih šest mjeseci ove godine premašila su 300 miliona eura. Na čelu liste najvećih ino ulagača i dalje je Austrija na koju otpada skoro 30 posto ukupnih investicija, odnosno 98 miliona eura, te Slovenija i Hrvatska sa 69, odnosno 40 miliona eura.
Austrijske investicije i dalje su najpovoljnije po strukturi budući da su uglavno usmjerene na podizanje proizvodnih kapaciteta, poput modernizacije i proširenja proizvodnje cementa u Lukavcu ili proizvodnje građevinskog materijala u Blažuju kod Sarajeva. U značajnije proizvodne investicije ubraja se i Cimosova livnica u Zenici vrijedna 32 miliona eura, prenosi Slobodna Bosna.
Skoro 90 posto svih stranih investicija u 2008. godini plasirano je u Federaciji BiH ili, još preciznije, u tri regije: sarajevskoj, tuzlanskoj i zeničkoj. U Republici Srpskoj najviše stranih investicija u 2008. godini privukla je Srebrenica (desetak miliona eura) što je vjerovatno posljedica snažnijeg angažmana međunarodne zajednice.
U 2006. i 2007. godini premijer RS-a Milorad Dodik sklopio je nekoliko krupnih poslova sa stranim investitorima, ali su konkretni rezultati izostali: ČEZ još nije ni formalno preuzeo TE Gacko, Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu nije započela proizvodnju, a sve je manje izvjestan i aranžman s austrijskim Strabagom oko izgradnje mreže autocesta. Rezultat Dodikovog “investicinog zamaha” za sada je više nego skroman.
Izvor: Investitor.ba
DNEVNE NOVOSTI, 11.8.2008
Godišnji gubici oko 200 miliona KM
SARAJEVO - Federacija BiH godišnje gubi oko 200 miliona KM zbog nepotpune primjene Zakona o koncesijama i podzakonskih akata koji definišu naplatu koncesionih naknada, tvrdi predsjednik Komisije za koncesije u FBiH Šefik Koričić.
"Samo u oblasti magistralnog putnog pojasa, u kojem se nalaze benzinske pumpe, restorani, trgovački centri, servisi i drugi objekti, te u oblasti elektroenergetskog sektora, godišnja koncesiona naknada bi trebalo da bude oko 100 miliona KM", kaže Koričić i upozorava da je i tamo gdje se naplati koncesiona naknada "veliko šarenilo".
"'Oaza' ili 'Dijamant' za eksploataciju izvora mineralnih voda plaćaju nekoliko stotina KM, a 'Kiseljak' oko 36.000 KM, što je jedina razumna cijena", kaže Koričić. Navodi i da su koncesione naknade za male elektrane različite, pa se kreću od jedan do dva odsto ukupnog prihoda.U Komisiji za koncesije BiH ne mogu procijeniti koliki su gubici, jer ne postoji jedinstveni registar.
"Imamo različitih tumačenja zakona, pa neki kantoni daju ugalj pod koncesije, a neki ne, ili pak neki smatraju da javna preduzeća ne treba da plaćaju koncesije. Ali to je pogrešno, za sva prirodna dobra treba odrediti visinu koncesione naknade, a država nekog može osloboditi plaćanja zbog ulaganja, zapošljavanja ili nekog drugog razloga", kaže Hamed Mešanović, predsjednik Komisije za koncesije BiH, istaknuvši da u BiH uopšte nema koncesione politike.
Koričić pojašnjava da FBiH nema jedinstven registar jer kantoni ne daju podatke i ne dozvoljavaju uvid u ugovore koje su sklopili, a on je preduslov za uspostavu jedinstvenih kriterija za određivanje cijene koncesije. Primjera radi, Vlada Republike Hrvatske je sklopila oko 5.000 koncesionih ugovora, od čega je samo šljunak i pijesak iz rijeke Save dat pod koncesiju na osnovu tendera, a sve drugo je dodijeljeno na korištenje na osnovu samoinicijativne ponude korisnika.
Koncesija je porez koji država ubire kada prirodna dobra ustupi na korištenje pojedincima ili preduzećima i trebalo bi da se koristi isključivo za poboljšanje kvaliteta života građana, a ne za plate i druge tekuće troškove.
BiH još nema jedinstvenog registra koncesija Iako je bilo najavljeno da će do kraja prošle godine BiH dobiti jedinstven registar koncesija za cijelu državu, on još nije uspostavljen.
"Pravilnik o izradi registra je čekao oko šest mjeseci da ga Vijeće ministara BiH razmatra, a onda je odbijen jer je bivši ministar vanjske trgovine Slobodan Puhalac imao primjedbe na prijedlog i sada radimo na izmjenama", kaže predsjednik Komisije za koncesije BiH Hamed Mešanović. Autor: Rubina Čengić
Izvor: Nezavisne
DNEVNE NOVOSTI, 8.8.2008
Većinski vlasnici riješili da prodaju Prašku berzu
PRAG, Većinski vlasnici Berze hartija od vrijednosti u Pragu, koji raspolažu kontrolnim paketom akcija, objavili su da će raspisati zajednički tender za prodaju te finansijske institucije. Portparol efektne berze u Pragu Jirži Kovaržik je izjavio, kako prenosi češki privredni sajt Ihned.cz., da je odluka o prodaji uslijedila zbog povećanog interesovanja finansijskih investitora i strateških partnera, kao i u skladu sa svjetskim trendom konsolidacije berzanskih tržišta.
Prodavci akcija su se dogovorili sa konsultantima koji će asistirati u transakciji da se prodaja obavi na način koji će omogućiti dalji dinamičan razvoj berze hartija od vrijednosti i cjelokupnog domaćeg tržišta kapitala, precizirao je Kovaržik. On je dodao da će se transakcija obaviti u nekoliko narednih mjeseci. ”Berza hartija od vrijednosti Prag je posljednjih godina postala jedna od najatraktivnijih berzi u Evropi, a ponude za strateško partnerstvo stižu od najrenomiranijih svjetskih berzi. Korak naših akcionara je logičan i pretpostavljam da će oni prilikom izbora partnera imati u vidu ne samo finansijske, nego i strateške ciljeve”, rekao je, povodom najavljene prodaje, generalni direktor Praške berze Petr Koblic.
Izvor: Capital.ba
DNEVNE NOVOSTI, 7.8.2008
Brokeri osudili netransparentno osnivanje “HE na Bistrici”
BANJALUKA, Udruženje profesionalnih učesnika na tržištu kapitala RS (UBPRS) osudilo je način osnivanja “Hidroelektrana na Bistrici” i pozvalo akcionarska društva i društva sa ograničenom odgovornošću da ozbiljno razmotre mogućnost prikupljanja kapitala na Banjalučkoj berzi za finansiranje razvojnih projekata.
“Kao profesionalni učesnici imamo dovoljno znanja, kao i bazu klijenata koji bi bili spremni da ulažu u kvalitetne projekte, a posebno u projekte vezane za energetski sektor”, navodi se u saopštenju za javnost UBPRS.
Udruženje smatra da je odluka Skupštine akcionara “Elektrodistribucije Pale“ Pale o osnivanju „Hidroelektrana na Bistrici” d.o.o. Foča, a s tim u vezi i ulazak drugih ulagača u pomenuto društvo sa ograničenom odgovornošću mogla biti urađena na transparentniji način, odnosno da se izbor partnera trebao izvršiti javnim tenderom.
“Elektrodistribucije Pale je imala mogućnost da emisijom hartija od vrijednosti, dužničkih ili vlasničkih, koju na jednostavan i transparentan način pruža tržište kapitala, na Banjalučkoj berzi prikupi potrebni kapital za samostalnu realizaciju projekta „Hidroelektrana na Bistrici” Foča”, zaključuju ovlašteni učesnici na tržištu kapitala RS.
Izvor: Capital.ba
DNEVNE NOVOSTI, 6.8.2008
Otpuštanje 245 radnika Birča sve bliže
ZVORNIK, BANJALUKA - Upravni odbor Fabrike glinice "Birač" iz Zvornika odbio je prijedlog Sindikata metalaca i rudara ove fabrike da se za još dva mjeseca odgodi postupak otpuštanja 245 radnika koji predstavljaju tehnološki višak. Fabrika glinice "Birač" posluje s prosječno polovinom instalisanih proizvodnih kapaciteta, a globalna ekonomska situacija s porastom cijena energenata je prouzrokovala porast troškova, navodi se u saopštenju "Birča".
Rukovodstvo "Birča" je navelo da bi se zadržavanjem tih radnika pogoršali uslovi rada za ostale zaposlene i da ne bi došlo do kvalitetnijih promjena u procesu otpuštanja viška radnika. "Smatramo da radimo u interesu održanja poslovanja fabrike, koja je od velikog značaja za lokalnu zajednicu u kojoj radi", rekao je Virginijus Vajega, vršilac dužnosti direktor "Birča", navodeći da se cjelokupan proces otpuštanja obavlja u skladu sa zakonima RS.
U zvorničkoj fabrici trenutno radi 1.300 radnika, što znači da će njen većinski litvanski vlasnik "Ukio banko investicine grupe" otpustiti svakog petog radnika tog najvećeg privrednog kapaciteta u regiji Birač. Obrad Belenzada, predsjednik Konfederacije sindikata RS, unutar koje djeluje Sindikat "Birča", pozvao je vlasti RS da se uključe u rješavanje problema viška radnika te fabrike. On je kazao da je situaciju u kojoj se otpušta 245 radnika "Birča" jednaka gašenju jednog preduzeća srednje veličine.
"Vlasti RS rade na pomoći privredi posredstvom sredstava koje plasira Investiciono-razvojna banka RS, a niko ne govori o tome da bi trebalo pomoći radnicima 'Birča', koji treba da prebrode ovu krizu", rekao je Belenzada, dodajući da Sindikat ne može insistirati da radnici ostanu na poslu ukoliko poslodavcu više nisu potrebni. Komentar predstavnika Sindikata "Birča" i resornih zvaničnika RS juče nismo uspjeli dobiti. Rukovodstvo "Birča" je u saopštenju istaklo da je u fabrici u toku druga faza sanacije, jer su, tvrde, preporuke nezavisnih revizora pokazale da je vrijednost imovine "Birča" bila postavljena nerazumno visoko u vrijeme kada je grupacija "Ukio" privatizovala fabriku. Autor: Zorica Dragović
Izvor: Nezavisne
DNEVNE NOVOSTI, 5.8.2008
Pad ino-ulaganja
BiH ove godine, po svemu sudeći, neće uspjeti dostići prošlogodišnji nivo stranih investicija, koji je ujedno bio i rekordni od njenog poslijeratnog postojanja.
Prema zvaničnim podacima, u BiH je u prvom polugodištu ove godine uloženo 300 miliona evra inostranog kapitala, što je manje od petine prošlogodišnjih investicija. Najveći razlog sve izvjesnijeg pada vrijednosti ino-ulaganja na kraju 2008. biće izostanak planirane privatizacije telekom operatera u FBiH, koja je trebalo da donese nekoliko milijardi maraka. Anemičnost federalne koalicione vlade, koja se unutar sebe teško dogovara o mnogo manjim pitanjima, a kamoli privatizacije najvrednijih kompanija i to u predizbornom periodu, sve je izglednije da će prodaju "BH Telecoma" i HT Mostara odgoditi za iduću godinu. Iako je brza privatizacija telekom operatera izuzetno bitna kako se ne bi izgubio korak s konkurencijom i umanjila očekivana prodajna cijena, vlast ne smije u drugi plan staviti stvaranje ambijenta za privlačenje drugih ino-investitora, prvenstveno u proizvodnom sektoru.
Koliko je prodaja telekom operatera važna s aspekta prikupljanja novca za buduće višegodišnje razvojne projekte entiteta, toliko su bitne i grinfild investicije u proizvodne kapacitete koji bi apsorbovali domaću sirovinsku bazu koja se sada mahom izvozi u niskoj fazi prerade. Samo s promjenom postojeće strukture izvoza možemo se nadati smanjenju spoljnotrgovinskog deficita kao jednog od najvećih hroničnih problema bh. ekonomije. Autor: Predrag Klincov
Izvor: Nezavisne
DNEVNE NOVOSTI, 4.8.2008
Stabilnost KM nije sporna
SARAJEVO, Guverner Centralne banke /CB/ BiH Kemal Kozarić izjavio je, povodom izjave premijera Republike Srpske Milorada Dodika da BiH treba uvesti evro kao platežno sredstvo, da stabilnost KM nije sporna, te da Evropska centralna banka i EU ne dozvoljavaju “unilateralnu evroizaciju”.
“Ma čije tvrdnje, pa tako i Dodikove, da je sporna snaga KM apsolutno su netačne i očito služe u predizborne svrhe, ali i kao novi pritisak na CB BiH kao politički nezavisnu instituciju” - rekao je Kozarić za federalne medije.
Prema njegovim riječima, CB BiH u ovom trenutku ima oko 400 miliona KM rezervi, pri čemu je svaka novčanica pokrivena devizama.
“Da bi neka zemlja, pa tako i BiH, mogla da uvede evro, mora prije svega postići Mastriht kriterijume koji su dosta strogo postavljeni”, pojašnjava Kozarić.
On je potvrdio da je za CB BiH, kao monetranu instituciju, evroizacija zaista izlazna strategija, ali da je prije toga potrebno da vlasti u BiH svih nivoa obave svoj dio posla, za šta, kako je procijenio, domaćim političarima treba oko pet do šest godina.
Prema Kozarićevim riječima, BiH ispunjava neke od kriterijuma iz Mastrihta, ali ne i dva važna makroekonomska pokazatelja koji su u BiH negativni, a to su nezaposlenost i spoljnotrgovinski deficit.
“Nezaposlenost ne smije biti veća od 10 odsto, a kod nas je 29 odsto zvanična stopa nezapsolenosti. Drugi problem je spoljnotrgovinski deficit, koji je prošle godine bio osam milijardi KM i već sada za šest mjeseci dostigao je čak šest milijardi KM”, naveo je Kozarić.
Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i ministar trezora i finansija Dragan Vrankić rekao je povodom Dodikovove izjave da će ispunjavanjem svih kriterijuma BiH doći do pitanja uvođenja evra. “Ali, mi ne možemo samostalno zatražiti od EU da uvedemo ovu valutu jer nam se sviđa”, zaključio je Vrankić.
Izvor: Capital.ba
DNEVNE NOVOSTI, 1.8.2008
Turkish Airlines želi BH Airlines
SARAJEVO - Turska avio-kompanija "Turkish Airlines" potvrdila je juče svoj interes za strateško partnerstvo s bh. avio-prevoznikom "BH Airlines". O tome je s predstavnicima dvije avio-kompanije juče u Sarajevu razgovarao premijer FBiH Nedžad Branković. Kako je saopšteno iz Vlade FBiH, Branković je istakao da postupak odabira i prihvatanja strateškog partnera za dokapitalizaciju "BH Airlinesa" nije komercijalnog karaktera već da predstavlja strateško pitanje kojem Vlada FBiH pridaje veliki značaj.
Potvrdivši interes za "BH Airlines" predstavnici "Turkish Airlinesa" su istakli da produženje tendera za prikupljanje ponuda vide kao dobru šansu da pripreme kvalitetnu ponudu.
Branković je goste iz Turske obavijestio da Vlada nastoji da stvori povoljnije uslove za ukupan poslovni ambijent u FBiH, što bi omogućilo i bolje korištenje postojećih potencijala u razvoju vazdušnog saobraćaja.
"U tom kontekstu, poseban značaj ima pokretanje regulatorne reforme na izmjeni postojećih propisa i njihovom prilagođavanju savremenim potrebama poslovanja u smislu pojednostavljivanja i ubrzanja nužnih administrativnih procedura, zatim planirana ulaganja u oblasti infrastrukture, te namjera Vlade FBiH da se u budućnosti obnove i osposobe za promet aerodromi u Mostaru i Tuzli", naveo je Branković.
Osim "Turkish Airlinesa" za dokapitalizaciju "BH Airlinesa" zainteresovani su i hrvatska nacionalna avio-kompanija "Croatia Airlines", kompanije iz Malezije i Italije, te Islamska korporacija za razvoj privatnog sektora. Vlada FBiH je ovih dana donijela odluku kojom se za 30 dana produžava rok za dostavu ponuda za dokapitalizaciju "BH Airlinesa" i novi rok ističe 29. avgusta. Odluka je donesena zbog iskazanog interesa za ovaj projekat od strane Islamske korporacije za razvoj privatnog sektora.
Mlazni avion s najmanje stotinu sjedišta minimalni je ulog za investitore koji žele učestvovati u dokapitalizaciji "BH Airlinesa". Strani investitor bi stekao 49 odsto vlasništva "BH Airlinesa", a mlazni avion ili više njih koje bi unio imali bi karakter vlasničkog udjela u društvu. U floti "BH Airlinesa" su dva aviona tipa ATR-72 kupljena na lizing.
"BH Airlines" je prošle godine prevezao oko 70.000 putnika, 14,1 odsto više nego godinu ranije, a ostvario je 14,5 miliona KM prihoda, što je 9,5 odsto više nego 2006. godine. Gubitak je iznosio oko 100.000 KM. Autor: Maja Rener
