DNEVNE NOVOSTI, 31.8.2010.

Plata stane u pola korpe

BANJALUKA - Prosječna plata u julu pokrivala je tek 49 odsto potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu, a da je ekonomska situacija građana sve teža, pokazuje i podatak da je kupovna moć građana manja za 50 odsto u odnosu na prošlu godinu.Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu iznosila je 1.608 KM a julske cijene u odnosu na junske bile su niže za 0,1 odsto, navodi se u saopštenju Saveza sindikata RS.

Trgovci u prodavnicama kažu da stanovništvo sve manje kupuje, bez obzira što su cijene niže, a to pokazuju i podaci Republičke agencije za statistiku, prema kojoj je hrana u prvih sedam mjeseci ove godine jeftinija za oko 2,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

"Kada ne možemo prodati voće po marku za kilogram, onda je najbolje da dijelimo džabe. To je strašno", ogorčeni su trgovci.

Ni u mesnicama u RS situacija nije ništa bolja iako je cijena mesa niža za oko 30 odsto u odnosu na prošlu godinu.

"Normalna je stvar da se teletina kupuje na 300 grama, ne znam kad je neko posljednji put kupio kilogram teletine. Veliki broj mesnica se zatavra zbog toga što ljudi ne kupuju meso", navode u mesnici u Prijedoru.

Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS, je kazao da je do pada potražnje kod građana došlo zbog sve većeg broja nezaposlenih, većeg broja penzionera i neredovnih plata.

"Oni koji i imaju nešto para to troše veoma racionalno, raspoređujući svaku marku. Svaki mjesec se vidi da je ponuda proizvoda na našem tržištu mnogo veća nego što građani traže", naveo je Petrović.

On je kazao da prema nekim procjenama kupovina prehrambenih namirnica je manja za oko 15 odsto u odnosu na prošlu godinu a drugih proizvoda i mnogo više.

Murisa Marić, predsjednik Udruženja potrošača "Don" iz Prijedora, je kazala da pad kupovne moći građana najbolje pokazuje podatak da se u dva tržna centra u Prijedoru radnim danima može zateći po desetak ljudi.

"Kupovna moć je pala bar za 50 odsto, a ljudi prate najviše reklame i vikend akcije, zbog čega je vikendima i gužva u tržnim centrima", kazala je Marićeva.
Izvor: Nezavisne

 

DNEVNE NOVOSTI, 26.8.2010.

Bobar: RS privredno uspješna

RS ima dosta privrednih potencijala i ona je ne samo bolji dio BiH, već i uspješno područje u odnosu na zemlje regiona, izjavio je Gavrilo Bobar, predsjednik "Bobar grupacije". Bobar je rekao da to potvrđuje činjenica da je društveni proizvod rastao, kao i industrijska proizvodnja, a postignuta je i finansijska stabilnost.

Gavrilo Bobar, koji je i član Opštinskog odbora SNSD Bijeljina, rekao je da je Vlada RS u protekle četiri godine, sa ekonomskog aspekta, učinila dosta pozitivnog za razvoj RS. "Jedan od resursa kojim se možemo pohvaliti jeste poljoprivreda, a Vlada RS je dokazala da je odgovorna time što je u protekle četiri godine četiri puta uvećala sredstava za određene podsticaje i subvencije u poljoprivredi. Iako to nije dovoljno, ipak je značajno", rekao je Bobar i dodao da izdvajanje oko 80 miliona KM za poljoprivredu dosta govori o odgovornosti Vlade RS.

On je rekao da se, osim poljoprivrede, Srpska može pohvaliti i prirodnim resursima, posebno u oblasti hidrologije i rudarstva, a naročito je dragocjen "društveni resurs", jer RS ima pametne, vrijedne i obrazovane ljude.
Izvor: Nezavisne

 
DNEVNE NOVOSTI, 25.8.2010.

Raspisan tender za HES Gornja Drina

BANJALUKA - Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS u utorak je raspisalo tender za izbor strateškog partnera "Elektroprivrede RS" (ERS) za projekat izgradnje hidroenergetskog sistema Gornja Drina, koji će biti otvoren do 22. septembra.Procijenjena investiciona vrijednost projekta, koji podrazumijeva izgradnju četiri hidroelektrane na gornjem slivu Drine, iznosi 435,1 miliona evra, koje će, prema planu, godišnje proizvoditi 797,3 gigavat-časova električne energije, što je 15 odsto ukupne sadašnje proizvodnje struje u RS.

Projekat će biti sproveden kroz osnivanje koncesionog preduzeća čiji većinski vlasnik će biti strateški partner, dok će ERS i njeno zavisno preduzeće Hidroelektrane na Drini i eventualno treće lice imati između 25 i 49 odsto udjela.
Ljubo Glamočić, pomoćnik ministra za elektroenergetiku RS, izjavio je da su dosadašnje tehnoekonomske analize pokazale da ovaj projekat predstavlja atraktivan hidroenergetski potencijal koji mora biti iskorišten.

"Okosnicu ovog hidroenergetskog korištenja čini sistem HE Buk Bijela i HE Foča, koje imaju najbolje energetske i ekonomske pokazatelje. Izgradnja ovog sistema zahtijevala bi investiciju od 273,2 miliona evra, čime bi se omogućila proizvodnja od 553 gigavat-časa godišnje sa ukupnom instalisanom snagom od 165 megavata", istakao je Glamočić

On je dodao da je sljedeća po isplativosti HE Sutjeska, čija izgradnja bi zahtijevala investiciju od 61,6 miliona evra i omogućavala bi godišnju proizvodnju od 154,12 gigavat-časova struje sa instalisanom snagom od 36,64 megavata.

Posljednji objekat koji je obuhvaćen projektom je HE Paunci, planirane instalisane snage od 36,64 megavata, koji zahtijeva investiciju od 100,3 miliona evra, koja će omogućiti planiranu godišnju proizvodnju struje od 154,12 gigavat-časova.

Procedurom koju je usvojila Vlada RS predviđeno je da kompanije u pretkvalifikacionoj fazi dostave pisma zainteresovanosti, nakon čega će oni koji ispunjavaju uslove biti pozvani na pregovore s komisijom za izbor strateškog partnera. Nadležna komisija Vlade, prema utvrđenim uslovima, pregovaraće samo s kompanijama koje su ostvarile godišnji prihod od najmanje pet milijardi evra, imaju kapital od tri milijarde evra i konsolidovani profit od minimalno 400 miliona evra u posljednje tri godine. Budući ponuđač, takođe, mora imati u vlasništvu elektroenergetske objekte instalisane snage veće od 2.000 megavata, od čega najmanje polovinu u hidroelektranama. Tenderskim uslovima je takođe propisano da zainteresovane kompanije treba da dostave i bankarsku garanciju u iznosu od miliona evra, čime će dokazati ozbiljnost namjera za dobijanje statusa strateškog partnera.

Najveći neformalni interes za izgradnju elektrana na gornjem slivu Drine do sada je iskazao njemački energetski gigant RWE.
Izvor: Nezavisne

 
DNEVNE NOVOSTI, 23.8.2010.

Privreda RS još u zagrljaju krize

Preduzeća sa službenog tržišta Banjalučke berze su u prvom polugodištu generalno pogoršala poslovne rezultate u odnosu na isti period prošle godine, što ukazuje da kriza, i pored nekih povoljnih makroekonomskih indikatora, i dalje pritišće privredu RS. Ukupni prihod 38 preduzeća obuhvaćenih analizom, uglavnom najvećih akcionarskih društava u RS, izuzev Rafinerije nafte Brod, u posmatranom periodu povećan je za nepuni procenat, na 964,4 miliona KM, dok su rashodi istovremeno porasli za oko sedam odsto, na 930,3 miliona KM.
Time je zbirni pozitivan rezultat kompanija sa prestižnog berzanskog tržišta RS smanjen za oko 60 odsto, odnosa 87,3 miliona KM na 34,1 milion.Lider po visini prihoda, uprkos padu za skoro pet procenata, i ovaj put je "Telekom Srpske" sa 231 milionom KM. Na drugo mjesto se uz rast od preko osam odsto popela banjalučka "Elektrokrajina" sa  101,1 milion KM, a slijede Rudnik i termoelektrana Ugljevik sa 58,8 miliona (povećanje za 20,5 odsto), "Unis - Fabrika cijevi" iz Dervente sa 55,7 miliona, koja je ujedno ostvarila i najveći rast od čak 235 odsto, te "Elektrobijeljina" sa 42,9 miliona, uz pad za dva procenta.

Najveći sunovrat prihoda na službenom tržištu Banjalučke berze zabilježio je RiTE Gacko i to za 67 odsto, na 39,4 miliona KM. Važno je napomenuti da je analiza osnovnih pokazatelja poslovanja iz finansijskih izvještaja preduzeća sačinjena uz odbitak iznosa nastalih po osnovu kapitala u cilju sagledavanja što realnije slike njihovog poslovanja.
Ranko Milić, predsjednik Unije udruženja poslodavca RS, kazao je da su lošiji rezultati poslovanja najvećih akcionarskih društava očekivani. "Ovakvi rezultati su jasan indikator neuređenog tržišta, sive ekonomije i veoma visokih negativnih efekata svjetske ekonomske krize koja kod nas tek sada dobija na svom intenzitetu, iako neki, nažalost, pokušavaju stvoriti privid da smo njome zaobiđeni", rekao je Milić. On je istakao da je RS zabilježila generalni pad potrošnje, te da je prisutan rast cijena ulaznih komponenti koji se može amortizovati samo povećanjem produktivnosti domaće privrede.
Ukupna dobit firmi sa prestižnog berzanskog tržišta u prvih šest mjeseci ove godine, uprkos povećanju broja profitabilnih kompanija, urušena je za 14 odsto u poređenju s istim periodom lani i iznosi 75 miliona KM.
Padu zbirne zarade najviše je doprinio "Telekom Srpske", koji je smanjio svoju polugodišnju dobit za oko 18 odsto, ali i nekoliko preduzeća koja su poništila uspješne finansijske rezultate iz 2009, prije svih "Elektrobijeljina", "Elektrokrajina", "Celex", "Tržnica" i Hidroelektrane na Trebišnjici.
Sa druge strane, nekoliko kompanija bilježi pozitivan preokret u poslovanju, kao što su RiTE Ugljevik i "Birač", koji su ogromne lanjske polugodišnje gubitke zamijenili zaradom, u slučaju zvorničke fabrike glinice čak višemilionskom.
U "Birču" kažu da je do šestomjesečne dobiti od oko 5,5 miliona KM doveo čitav niz mjera preduzetih na stabilizaciji rada fabrike. Fabrika je, kako navode, u prvom polugodištu ostvarila proizvodnju glinice od 122.572 tone, što je duplo više u poređenju sa istim periodom prošle godine. Povećanje proizvodnje glinice, ali i drugih proizvoda fabrike, stvorilo je, kažu, i uslove za veći izvoz koji je iznosio više od 86 miliona KM.

"Zalaganjem i odgovornim odnosom prema poslu svih zaposlenih, uspjeli smo da iza sebe ostavimo dvije krizne godine i održimo proizvodnju", rekao je Martinas Ugijanskis, predsjednik Upravnog odbora "Birča".  Primarni cilj u 2010. je, ističe on, podizanje obima proizvodnje do stepena maksimalne efikasnosti. "Upravna i rukovodna struktura na perspektivu fabrike gleda pozitivno, ali, kako ekonomska kriza još nije prošla, teško je procjenjivati dugoročnije prognoze, mada je cilj da kraj ove godine fabrika dočeka s pozitivnim rezultatom", istakao je Ugijanskis.
Među uspješnim preduzećima izdvajaju se, takođe, HE na Drini, koje su i više nego uduplale profit koji sada iznosi 7,3 miliona KM.Finansijski minusi 11 gubitaških kompanija istovremeno su smanjeni za 15 odsto, na 45,9 miliona KM, čemu su, pored novopečenih profitabilnih firmi, doprinijele i smanjene dubioze "Željeznica RS", "Jelšingrad Livara" i "Banjalučke pivare" Da takva tendencija nije bila generalna, pokazuju primjeri RiTE Gacka i "Toplane" Banjaluka, koji su ove godinevišestruko povećali svoje gubitke.
Izvor: SEEbiz.eu

 
DNEVNE NOVOSTI, 19.8.2010.

Zaduženost građana i privrede četiri odsto veća

Građani i privreda na kraju jula po osnovu kredita bankama dugovali 1.629,37 milijardi dinara, četiri odsto više nego na kraju juna, objavilo Udruženje banaka Srbije. Zaduženost građana po bankarskim kreditima povećana je tokom jula 3,7 odsto, sa 461,48 milijardi dinara na 478,73 milijardi. U prvih sedam meseci zaduženost građana po osnovu bankarskih kredita porasla je 20,6 odsto. Kašnjenje stanovnika u otplati kredita veće od dva meseca tokom jula je ostalo na junskom nivou, 3,4 odsto.

Zaduženost preduzeća po osnovu bankarskih kredita tokom jula povećana je 4,2 odsto, na 1.100 milijardi dinara, a u prvih sedam meseci ove godine porasla je 14,7 odsto. Kašnjenje preduzeća u otplati kredita veće od 15 dana tokom juna je povećano sa 14,2 odsto na 14,6 odsto. Preduzetnici su tokom jula povećali kreditnu zaduženost za 3,2 odsto, na 49,73 milijardi dinara, a u prvih sedam meseci za 13 odsto. Kod njih je kašnjenje u otplati veće od 15 dana tokom jula povećano sa devet odsto na 9,5 odsto.
Izvor: www.emg.rs

DNEVNE NOVOSTI, 16.8.2010.

Rafinerija u Brodu zaslužuje snažniju podršku institucija

SARAJEVO - Direktorica Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA) Jelica Grujić smatra da Rafinerija u Brodu, koja je, zahvaljujući investiciji "Njeftgazinkora" vrijednoj 240 miliona uspješno izvela rekonstrukciju kapaciteta i zaposlila 1.659 radnika, zaslužuje još snažniju podršku vlasti u BiH.

"Iz pozicije Agencije za unapređenje stranih investicija, i kao neko ko stalno zagovara, poziva i promoviše investiranje u BiH, malo je reći da moram biti razočarana često nerazumljivim odnosom institucija prema ovoj veoma važnoj investiciji", istakla je Grujićeva u intervjuu za Srnu.

Ona je podsjetila da "priče" oko Rafinerije u Brodu bude mnoge kontroverze još od njene privatizacije 2007. godine.

"Uglavnom, sve se vrti oko Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva od čijeg sadržaja zavisi mogućnost plasiranja pojedinih proizvoda Rafinerije na domaćem tržištu. Kao što je poznato, Vlada Republike Srpske tražila je produženje roka kako bi se izgradnjom novih postrojenja u Rafineriji obezbijedila proizvodnja bezolovnih benzina i mazuta u skladu sa standardima EU, dok ostali derivati proizvedeni u Brodu ispunjavaju sve potrebne standarde", navela je Grujićeva.

Ona je podvukla da je ruski investitor "Njeftegazinkor" samo u rekonstrukciju kapaciteta brodske Rafinerije (BLSE:RNAF-R-A) uložio oko 240 miliona KM i zaposlio 1.659 radnika, nakon čega ova kompanija prerađuje više od milion tona nafte godišnje.

"Daljim računanjem nije teško dobiti podatke koliko to ima efekata i na smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, punjenje budžeta i opšti porast privrednog razvoja, a da ne govorimo o važnosti jednog ovakvog energetskog kapaciteta u smislu energetske sigurnosti snabdijevanja i obaveza koje imamo po evropskim direktivama", ističe direktorica FIPA-e Jelica Grujić.

Grujićeva dodaje da je, sa druge strane, svaka pojedinača investicija odnosno investitor najbolji ambasador i promoter zemlje kao pogodne lokacije za investiranje.

"Prema sadašnjim planovima, ovaj ruski investitor planira da uloži dodatnih 530 miliona eura do 2015. godine što će u narednom periodu donijeti još više pozitivnih efekata", najavila je Grujićeva.

SARAJEVO - Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, vrijednost izvršenih građevinskih radova u maju u odnosu na prosječnu vrijednost prošle godine manja je za 24,7 odsto, dok je u odnosu na isti mjesec lani manja za 29,2 odsto, izjavila je sekretarica Udruženja građevinara Privredne komore FBiH Dženana Avdić.Broj angažovanih građevinskih radnika u maju ove godine bio je 9.573, od toga na objektima visokogradnje 52,7 odsto, a na objektima niskogradnje 47,3 odsto."Evidentno je da je od 2008, koja je bilo dosta uspješna poslovna godina za građevinare, zabilježen stalan pad u realizaciji građevinskih radova u FBiH. Razlozi ovakvog stanja uglavnom leže u nedostatku investicija, globalnoj recesiji, te neriješenim političkim i privrednim pitanjima u našoj zemlji", kazala je Avdićeva.

Prema njenim riječima, prije četiri godine, kada se politički "startalo" s novom vlasti i samim tim novim privrednim i investicionim planovima, planovi za razvoj infrastrukture u FBiH iznosili su šest milijardi evra, bez koridora 5c. Planirani projekti u elektroenergetskom sektoru iznosili su sedam milijardi evra, od čega danas nije realizovano ništa. Minimalna realizacija planova ostvarena je u oblasti željezničke i putne infrastrukture. "Što se tiče visokogradnje, koja je oduvijek upošljavala najveći broj kapaciteta u građevinarstvu, desio se značajan pad, obrta sredstava nema, ponuda je veća od potražnje, cijene stanova su pale i prema trenutnim pokazateljima ne možemo očekivati da će u skorije vrijeme doći do značajnih promjena u pozitivnom pravcu", kazala je Avdićeva.

Dodala je da je za pozitivne promjene potreban aktivan odnos države prema građevinarstvu i radikalne mjere, koje bi trebalo poduzeti u smislu pravno-administrativne regulative, edukacije kadrova i izrade konkretnog državnog ili entitetskog programa pomoći građevinskim kompanijama.U cilju povećanja konkurentnosti i stvaranja lojalne konkurencije, neophodno je, prije svega, izjednačiti uslove poslovanja građevinskih kompanija iz FBiH i RS. Tu se prije svega misli na izjednačavanje poreza i doprinosa, te stvaranje jednakih uslova za licenciranje u građevinarstvu.

BANjALUKA - Udruženje malih akcionara Fabrike duvana Banjaluka podnijeće banjalučkom Osnovnom sudu tužbu protiv većinskog vlasnika i poslovodstva tog preduzeća zbog nelegalno usvojenog novog statuta i dosadašnjih nezakonitosti u firmi, potvrdio je Srni predsjednik Sindikalne organizacije u ovoj fabrici Miroslav Marinković.Marinković je rekao da je u ponedjeljak naveče održana vanredna sjednica Skupštine akcionara Fabrike duvana Banjaluka nelegalna zbog nezakonitog usvajanja novog statuta preduzeća."Većinski vlasnik Fabrike Nebojša Antonić je u skladu sa Zakonom o privrednim društvima išao na to da se usvoji statut, što je nezakonito urađeno iz razloga što su Fond PIO i Fond za restituciju njemu dali punomoć da glasa protiv radnika", istakao je Marinković.

Marinković je rekao da su mali akcionari sinoć oko 19.00 časova demonstrativno napustili sjednicu Skupštine akcionara, "zbog niza nezakonitosti, počevši od    samog utvrđivanja dnevnog reda"."Novim statutom daje se za pravo Antoniću da bude predsjednik Upravnog odbora i direktor Fabrike duvana zbog čega vlada bojazan da će 60 radnika dobiti otkaze", dodao je Marinković.Prema njegovim riječima, Fabrika duvana Banjaluka više nije proizvodno, već više trgovačko preduzeće, jer su tokom    tri godine   privatizacije otvarani   maloprodajni objekti na štetu firme.

Na sinoć održanoj vanrednoj sjednici Skupštine akcionara Fabrike duvana Banjaluka na dnevnom redu je, između ostalog, bio i prijedlog novog statuta Društva koji je usklađen sa Zakonom o privrednim društvima RS.Usvajanje ovog statuta omogućava da sud izvrši promjenu odgovornog lica u preduzeću, odnosno da registruje novog direktora umjesto Dubravka Prstojevića kome je mandat istekao 1. jula.Upravni odbor Fabrike duvana Banjaluka ranije je za v.d. direktora imenovao Slobodana Latinčića, direktora maloprodaje.Većinski vlasnik Fabrike Nebojša Antonić raspolaže sa 55,1 odsto akcija, Fond PIO RS sa šest odsto, Fond za restituciju sa tri odsto, Tatjana Erzić sa 2,3 odsto, Polara invest fond sa 1,8 odsto, dok su ostali vlasnici kapitala sitni akcionari.

SARAJEVO - Spoljni dug BiH je tokom protekle godine uvećan za 18,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu i sada iznosi 5,2 milijarde KM, a glavni uzrok ovakvog stanja je konstantno zaduživanje BiH u prošloj godini.Ovim tempom zaduživanja već 2013. godine spoljni dug bi se udvostručio i prešao granicu od 10 milijardi KM, a 2017. godine učetverostručio i iznosio bi 20,22 milijarde KM, navodi "Večernji list" u izdanju za BiH.

Jedan od problema je i stendbaj-aranžman koji je BiH potpisala sa MMF-om, čija je prva tranša od 384 miliona dolara već uračunata u spoljni dug, kao i aktiviranje duga prema Londonskim klubu kreditora od 436 miliona dolara.

Veći dio unutrašnjeg duga, koji je na kraju prošle godine iznosio nešto više od tri milijarde KM po osnovu stare devizne štednje, mogao bi rasti i brže, što znači da bi BiH od umjereno zadužene mogla postati visoko zadužena zemlja.

U poslednje tri godine u regionu najviše je porasla zaduženost stanovnika Makednije za 62 odsto, Crne Gore za 56 odsto te BiH za 40 odsto, dok je najmanji rast zaduženja od devet odsto zabilježen kod Slovenaca.      

Uposlenici državnog Ureda za reviziju mogli bi, prvi put od uspostave Centralne banke BiH, provjeravati poslovanje ove institucije.Preduvjet za to je da državni Parlament usvoji izmjene Zakona o Centralnoj banci BiH, kojom će pravno omogućiti reviziju.Naime, postojećim zakonom propisano je da reviziju računa i evidencije Centralne banke vrše vanjski revizori koje imenuje Predsjedništvo BiH, po preporuci Upravnog vijeća.Zbog ove zakonske odredbe, Centralna banka bila je jedina državna institucija u kojoj Ured za reviziju nije provjeravao poslovanje. Za pojedine zastupnike u državnom parlamentu je to neprihvatljivo, a jedan od njih, Sefer Halilović, službeni je predlagač zakonskih izmjena kojima bi se ovakva situacija promijenila.

On podsjeća da je Zakonom o reviziji institucija BiH propisano je da Ured za reviziju obavlja reviziju svih javnih institucija BiH. Nadležnost također obuhvaća sredstva koja su kao zajam ili grant za BiH međunarodna tijela i organizacije osigurali nekoj instituciji ili projektu u BiH, sredstva osigurana iz proračuna bilo kojoj drugoj instituciji, organizaciji ili tijelu.Treba spomenuti da nije nepoznata praksa da reviziju centralnih banaka vrše vrhovna tijela za reviziju, kao naprimjer u Francuskoj gdje Računski sud, kao vrhovno tijelo za reviziju, vrši reviziju, između ostalih tijela, i francuske centralne banke.

Iz navedenih razloga potrebno je da reviziju financijskih izvještaja i računa Centralne banke BiH vrši Ured za reviziju institucija BiH, smatra Halilović, koji je službeno zatražio i odgovor na pitanje koja je revizijska kuća radila reviziju poslovanja Centralne banke BiH za prošlu godinu i koliko je sredstava izdvojeno za te potrebe.

Asocijacija profesionalnih računavođa je globalna organizacija koja djeluje u više od 170 zemalja i posredstvom mreže od 80 kancelarija pruža usluge u cijelom svijetu i podršku za 140.000 svojih članova i 404.000 studenata u njihovim karijerama i obrazovanju.

BANJALUKA - Fabrika lanaca i građevinskih armatura "Metalka" iz Prnjavora otišla je u stečaj za koji je, tvrde u Sindikatu preduzeća, odgovoran njen najveći akcionar, kontroverzni prnjavorski biznismen Petar Dušanić.Mirko Moravac, predsjednik Sindikata "Metalke", tvrdi da je odlazak fabrike u stečaj 19. jula pečat na postprivatizacione aktivnosti Dušanića koje su vodile firmu u propast kroz stvaranje nepovoljnih poslovnih aranžmana s njegovom "Kompanijom Dušanić". Kao jedan od najilustrativnijih primjera upropaštavnja preduzeća, naveo je slučaj od prije četiri-pet godina kada je bivši direktor "Metalke" Blagoje Milutinović "Kompaniji Dušanić" za isporučenu robu ispostavio fakturu na iznos od 260.000 KM, koju je Dušanić, kada ga je naslijedio na mjestu direktora, prepolovio i time oštetio firmu za 130.000 KM. Poslodavac je, ukazuje, radnicima ostao dužan osam i po plata, regrese za 2008. i 2009. godinu i naknade za prevoz, dok im penzijsko i zdravstveno osiguranje nije uplaćeno od marta prošle godine.

Dušanić negira optužbe prebacujući krivicu za propast "Metalke" na, kako kaže, neradnike koji su opstruisali njegove prijedloge za rast proizvodnje."Mnogi koji su bili zaposleni nisu iz glave izbili socijalističko shvatanje prema kojem je zadatak radnika da dođe na posao, ruča i čeka kraj radnog vremena. Kada sam tražio da se uvede i radna subota, kao u svim firmama u Prnjavoru, Sindikat je to odbio", tvrdi Dušanić.Na pitanje zar nije i u tom slučaju krivac, jer je mogao otpustiti "neradnike", Dušanić tvrdi da ništa nije mogao učiniti, "jer ga je Sindikat opstruisao, dok zakoni u RS štite neradnike kao bijele medvjede".

U fabričkom sindikatu odgovaraju, pak, da je jedini cilj Dušanića bio stvaranje fiktivnih milionskih potraživanja "Kompanije Dušanić" prema "Metalki" i dolazak do atraktivnog zemljišta fabrike koje se prostire na 30 dunuma zemljišta u centru Prnjavora."Dušanić nije išao da razvija preduzeće već da ga gasi, što pokazuje i podatak da je firma prije njegovog dolaska zapošljavala 99 radnika, a na otvaranju stečaja 40", kazao je Moravac.Tane Peulić, predsjednik Sindikata metalske industrije i rudarstva RS, ukazuje da "Metalka" ima atraktivan program proizvodnje lanaca, jedini na prostoru bivše Jugoslavije, zbog čega očekuje njenu stečajnu reorganizaciju, a ne likvidaciju.

Stečajni upravnik "Metalke" Zora Bulatović-Kremenović ukazuje, pak, da fabrika, izuzev nespornog atraktivnog programa, kuburi sa mnoštvom problema, počev od višemjesečne obustave proizvodnog procesa, zastarjele tehnologije do nedostatka obrtnog kapitala i stručnog kadra."Uzdržala bih se od davanja ocjena o sudbini fabrike dok na uradim detaljnu analizu i sačinim prijedlog koji ću izložiti Sudu na stečajnom ročištu 4. oktobra", naglasila je stečajna uprava

BANJALUKA - Komitet za koordinaciju nadzora finansijskog sektora RS usaglasio je tekst Sporazuma o saradnji nadzornih organa finansijskog sektora, čime će biti ostvaren bolji uvid i kontrola finansijskih transakcija na tržištu.

"Sporazum, koji su potpisali Komisija za hartije od vrijednosti, Agencija za bankarstvo i Agencija za osiguranje RS, biće u funkciji očuvanja stabilnosti finansijskog sektora i kvalitetnije zaštite prava korisnika finansijskih usluga", saopšteno je iz Ministarstva finansija RS.

Saradnja nadzornih organa odvijaće se kroz organizovanje zajedničkih kontrola u oblasti bankarstva, osiguranja i tržišta kapitala, razmjenu i pristup potrebnim informacijama, te usklađivanje propisa iz oblasti finansijskog posredovanja sa međunarodnom praksom i propisima Evropske unije.

"Zaključivanjem ovog sporazuma RS, koristeći svoja ustavna ovlašćenja, preduzima potrebne aktivnosti na jačanju finansijskog sektora, što nalažu dinamičan razvoj i povećani rizici savremenog finansijskog tržišta", navodi resorno ministarstvo.

BANJALUKA - Industrijska proizvodnja u RS u prvom polugodištu ove godine bilježi rast od sedam procenata, a u FBiH od 2,5 odsto u odnosu na isti period 2009, uglavnom zbog oporavka pojedinih privrednih grana koje su lani bile najteže pogođene recesijom.Podaci entitetskih zavoda za statistiku, pokazuju da je proizvodnja u RS u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila rast u sve tri oblasti, a najviše u sektoru vađenju ruda i kamena za 19,7 odsto, zatim proizvodnji i snabdijevanju strujom, gasom i vodom za 5,7 odsto, te prerađivačkoj industriji od 4,7 odsto.
U Konfederaciji sindikata RS kažu da su ove godine generalno primjetni manji pomaci u proizvodnji u odnosu na 2009. kada je udar ekonomske krize bio najizraženiji.

"Dobra je stvar što raste proizvodnja u rudnicima 'ArcelorMittal Prijedor' i 'Elektroprivredi RS', ali su to, ipak, resursi koje nam je podarila priroda. Zabrinjavajuće je da nema većih pomaka u preduzećima koja stvaraju novu vrijednost, pa su 'Birač', 'Swisslion Industrija alata Trebinje' i 'Famos' prinuđeni na stalnu borbu za opstanak na tržištu i spasavanje radnih mjesta", ističe Obrad Belenzada, predsjednik tog republičkog sindikata.

Gledajući po djelatnostima, najveći rast proizvodnje, više nego udvostručen, u oba entiteta bilježi reciklaža koja je lani zbog izuzetno niske potražnje i cijena gotovo bila zamrla. Polugodišnji skok u otkupu i preradi sekundarnih sirovina u RS iznosi 143,1 odsto, a u FBiH 110,2 odsto. U RS je značajan pozitivan trend ostvaren i u vađenju ruda metala 135,7 odsto, proizvodnji osnovnih metala 72,6 odsto i kožarstvu 34,2 odsto. Sa druge strane je praktično ugašena proizvodnja radio, TV i komunikacione opreme, a slijede je produkcija mašina i uređaja sa padom od 57,3 odsto i vađenje ruda nemetala i kamena za 45,3 odsto.

Lazo Šinik, sekretar Udruženja prerade drveta pri Privrednoj komori RS, navodi da polugodišnja proizvodnja u toj grani bilježi pad od nekoliko procenata, ali da su primjetni pozitivni pomaci u zadnja dva mjeseca.

"Proizvodnja i prerada drveta pala je za 3,9 odsto, a namještaja za 8,2 odsto, što može biti posljedica iščekivanja firmi da 'Šume RS' napokon ispoštuju zaključak Vlade RS o smanjenju cijene trupaca za pet odsto", kaže Šinik.

Ukazuje da su od maja na tržištu, ipak, vidljivi znaci povećane tražnje, posebno kod preduzeća koja rade za švedsku kompaniju IKEA. To bi, prema njegovoj procjeni, do kraja 2010. moglo vratiti proizvodnju u tom sektoru na nivo prošlogodišnje, a možda čak i blago podići.

“Cilj ovog projekta je da poboljša strukturu, kapacitet i učinak sekretarijata vlada u BiH, kao centralnih organa i da osigura efikasan i koherentan rad sekretarijata, ministarstava i drugih tijela institucija na nivou organizovanja kojem pripadaju, te da se razviju kapaciteti za povezivanje različitih nivoa izvršne vlasti u BiH”, naglasila je Borovac.

Ona je podsjetila da je ova reformska oblast jedna od šest iz akcionog plana kojim se direktno implementira Strategija razvoja reforme javne uprave u BiH, istakavši da ove reformske oblasti imaju za cilj izgradnju evropskih standarda u administraciju u BiH.

Prema njenim riječima, eksperti Evropske komisije ustanovili su da u ovoj reformskoj oblasti postoje određeni nedostaci u funkcionisanju rada vlada na sva četiri nivoa vlasti uprave u BiH – na državnom, entitetskim, te distriktu Brčko.

Borovac je rekla da su se nedostaci uglavnom odnosili na programiranje rada vlada, utvrđivanje prioriteta na sjednicama vlada, koordinaciju između sekretarijata vlada i ministarstava, direktni odnos tih programa sa budžetom u okviru Savjeta ministara BiH, te na preciziranje politika koje se prezentuju Savjetu ministara i drugim nivoima vlasti u BiH.

Ona je istakla da je zbog ovih konstatacija Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave napravila ovaj program zajedno sa sekretarima vlada na sva četiri nivoa vlasti u BiH, a za implementatora projekta izabran je konzorcijum koji čine italijanski “Prodžeko”, te “Europartner” iz Makedonije i “Eda” iz Banjaluke. Njegova prva faza biće implementirana u narednih 18 mjeseci.

Generalni sekretar Savjeta ministara BiH Zvonimir Kutleša rekao je novinarima da se nada da će se ovim projektom ojačati sistemi kreiranja politika na svim nivoima vlasti u BiH, što je i predviđeno Strategijom za reformu javne uprave.

Prema njegovim riječima, sekretarijati vlada su mjesta gdje će se razviti kapaciteti za koordinaciju i međusobno povezivanje, odnosno organi u izvršnoj vlasti, koji će povezivati kreirane politike i aktivnosti na različitim novoima vlasti u BiH.

“U generalnim sekretarijatima moramo razviti kapacitete za koordinaciju”, istakao je Kutleša i dodao da su ona najbolja mjesta gdje će se ta koordinacija na najbolji način i vršiti, odnosno mjesta gdje će se usklađivati različite politike sa različitih nivoa vlasti.

Izvršni direktor italijanske firme “Prodžeko” Mikele Deserti rekao je da je pristup konzorcijuma da traži jako partnerstvo sa korisnikom projekta, te da je njegov cilj da se to partnerstvo ojača, kako bi u saradnji sa vladama u BiH, pronašli najbolji način za rješavanje problema.

Izvor: Capital

BANJALUKA - U IEFK banci u Banjaluci, koju je prošle sedmice kupilo Mikrokreditno društvo "Mikrofin", imenovano je novo rukovodstvo, saopšteno je Srni u četvrtak iz ove banke.U IEFK banci AD Banjaluka imenovan je Nadzorni odbor banke i direktor Saša Popović, koji je posljednih 12 godina aktivno uključen u finansijski sektor Republike Srpske (RS) i dobar je poznavalac malog i srednjeg preduzetništva, navodi se u saopštenju.Mikrofin" je kupio prošle sedmice za 12,8 miliona KM 99 odsto akcija IEFK banke. Plan "Mikrofina" je da do kraja godine izvrši dokapitalizaciju te banke s ciljem da se vrijednost kapitala poveća na više od 20 miliona KM, te da obavi analizu i donese planove daljeg razvoja."Akcenat u radu banke biće na kreditiranju malih i srednjih preduzeća, te će svojim klijentima omogućiti pružanje cjelovitijeg spektra finansijskih usluga" - navodi se u saopštenju.U saopštenju se naglašava da kupovinom ove banke "Mikrofin" kruniše svojih 13 godina rada i počinje u bankarskom sektoru pružanje cjelovitije finansijske usluge.

Rizičan svaki deseti kredit


BANJALUKA - Nekvalitetni bankarski krediti u RS, klasifia stepenu rizika otplate, u prvom tromjesečju ove godine značajno su povećani dostižući deseti dio ukupno plasiranih zajmova.Agencija za bankarstvo RS u izvještaju za prvi kvartal 2010. godine navodi da je učešće nekvalitetnih kredita u ukupnom portfelju poraslo sa lanjskih 7,8 odsto na 9,9 odsto, te nominalno iznose oko 373 miliona KM. To je posebno izraženo kod pravnih lica gdje je učešće rizičkih kredita povećano sa 9,6 na 12,7 odsto, odnosno 284,7 miliona KM, a čak tri četvrtine njih koncentrisano je u trgovačkoj i proizvodnoj djelatnosti, što se pripisuje posljedicama svjetske finansijske i ekonomske krize. Nekvalitetni zajmovi stanovništvu rasli su po blažoj stopi i povećani su sa 5,1 na 5,8 odsto u ukupnom portfelju tog sektora.


Da korisnici kredita sve više kasne s otplatom zajmova pokazuje i stopa rasta bankarskih potraživanja po tom osnovu za 28 odsto na 192,4 miliona KM. Učešće dospjelih zajmova u ukupnim kreditnim plasmanima povećano je sa 4,1 odsto sa kraja prošle na 5,1 odsto na kraju marta ove godine, s tim da je taj problem, takođe, izraženiji kod preduzeća (8,1 odsto) nego kod građana (2,7 odsto). Regulator bankarskog sistema RS ističe da rast dospjelih potraživanja, posebno u realnom sektoru, upozorava na neophodnost kvalitetnije analize kreditne sposobnosti zajmoprimaca pri odobravanju kredita i potrebu sistematičnijeg praćenja redovnog servisiranja kredita kako bi maksimalno bila smanjena izloženost kreditnom riziku.

"Krediti građanima su još u kategoriji najsigurnijih plasmana za banke, ali nivo i rast dospjelih potraživanja treba pratiti s povećanom pažnjom s obzirom na to da se uglavnom radi o dugoročnim kreditima. Pogoršanje ekonomskog stanja u realnom sektoru odraziće se u narednom periodu i na druge sektore, posebno na sektor stanovništva", navodi se u izvještaju.

Bankari ističu da kašnjenje u otplati kredita sa sobom povlači veće stope rezervisanja sredstva, što utiče na povećanje troškova, a time smanjenje profita banaka.

BANJALUKA - Ekonomska kriza prošle godine je dovela do slabljenja ekonomskih aktivnosti u regiji, što je rezultiralo i slabijim rezultatima finansijskog sektora, navodi revizorsko-konsultantska kuća "Deloitte".U najnovijem izvještaju o najvećim finansijskim kompanijama u regionu "Deloitte" navodi da je uprkos tome zadržan rast ukupne aktive, a većim dijelom i profitabilnost banaka."Deloitte" navodi da su najveće bankarske grupacije u Jadranskoj regiji prisutne u većem broju zemalja u regionu. Listu najvećih banaka prisutnih u regiji predvodi italijanski UniCredit s ukupnom aktivom od 19,47 milijardi evra. Među pet najvećih bankarskih grupacija su i slovenačka NLB grupa sa 18,41 milijardom evra aktive, italijanska Intessa Sanpaolo sa 15,06 milijardi, austrijska Hypo Group Alpe Adria sa 11,55 milijardi, te Raiffeisen Group čija je aktiva vrijedna 10,95 milijardi evra.

"Vidljivo je da uz iznimku Slovenije, te u manjoj mjeri Srbije, bankarskim sektorom Jadranske regije dominiraju međunarodne grupacije. Tri najveće bankarske grupacije zajedno drže oko 35 odsto ukupne aktive u regiji. Nedvojbenu važnost 15 najvećih grupacija koje su rangirane na 'Deloitteovoj' listi ističe činjenica da njihova zajednička aktiva čini gotovo 80 odsto ukupne bankarske aktive u svim zemljama regije", ističe Ivan Fabijančić, direktor za finansijsku industriju u "Deloitteu".

Prošle godine je slovenačko bankarsko tržište po veličini aktive preteklo hrvatsko i postalo najveće u regionu. Osim po veličini aktive, Slovenija je vodeća i po prosječnoj aktivi po stanovniku. S obzirom na to da ove dvije zemlje zajedno drže više od 70 odsto ukupne aktive, u regiji nije iznenađenje da najveće domaće banke dolaze upravo iz te dvije zemlje. Prema nekonsolidovanim izvještajima, najveća domaća banka u regiji je slovenačka NLB, s ukupnom aktivom od 15,5 milijardi evra. Slijede je dva najjača hrvatska igrača - Zagrebačka banka koja posjeduje 12,7 milijardi evra aktive, te Privredna banka Zagreb čija je aktiva vrijedna 8,8 milijardi evra.

"Deloitte" navodi da je u Hrvatskoj izražena podjela na velike i male banke, pri čemu velike drže više od 82 odsto ukupne aktive i ostvaruju veću profitabilnost nego mali igrači.

Srbijanski bankarski sektor nalazi se na trećem mjestu u regiji sa dvostruko manjom aktivom od Hrvatske ili Slovenije. Prosječna aktiva po stanovniku svrstava Srbiju tek na peto mjesto, pri čemu je lošije plasirana jedino Makedonija.

"Razloge za to treba prije svega potražiti u relativno slabijoj ekonomskoj razvijenosti, ali i u čuvanju ušteđevine izvan bankarskog sistema", navode analitičari "Deloittea".

Bankarski sektor BiH, ističu u "Deloittu", karakteriše veliki broj banaka uprkos relativno malom iznosu ukupne aktive. U BiH radi čak 28 banaka, a glavni razlog za to je da zbog entitetske podjele tržišta dio bankarskih grupacija posluje kroz dvije odvojene pravne osobe.

Mnogo zajedničkih osobina sa bankarskim dijeli i osiguravajući sektor u regiji na koju su i dalje fokusirani najveći igrači. Za razliku od banaka, među deset najvećih osiguravajućih grupacija u Jadranskoj regiji tek tri pripadaju grupacijama sa sjedištem izvan tog regiona, dok su ostale u domaćem vlasništvu. Vodeća je slovenačka grupacija "Triglav", koja je zahvaljujući bruto premiji od 952 miliona evra dvostruko jača od najbližeg pratioca - hrvatskog "Croatia osiguranja", čija je prošlogodišnja bruto premija iznosila 456 miliona evra. U top pet regionalnih osiguravajućih kompanija su hrvatski "Agram" sa 330 miliona evra bruto premije, "Zavarovalnica Maribor" sa 266 miliona i "Adriatic Slovenica" sa 260 miliona evra bruto premije.

"Deloitte" navodi da je ukupna prošlogodišnja premija svih osiguranja u regiji smanjena za 1,5 odsto u odnosu na 2008. godinu. U tom periodu tržišta Hrvatske i Makedonije su zabilježila pad, dok je na ostalima primjetan blagi rast. Poput bankarskog sektora i osiguravajući je najrazvijeniji u Sloveniji, što pokazuju i udjeli bruto premije u bruto društvenom proizvodu i po stanovniku. Prema oba pokazatelja Slovenija je daleko ispred ostalih zemalja regije, a prati je Hrvatska čije je tržište drugo po veličini, ali i po razvijenosti. Na hrvatskom tržištu djeluje najviše osiguravajućih društava - čak 27. Od toga pet vodećih drži više od dvije trećine ukupnog tržišta, a kao i prošle godine najveća osiguravajuća kompanija u Hrvatskoj je "Croatia osiguranje". Na srpskom tržištu takođe vlada velika konkurencija sa čak 22 osiguravatelja. Tržište osiguranja BiH je prema glavnim pokazateljima razvijenosti na nivou Crne Gore i Srbije, ali zbog specifične organizacije i regulative na njemu je prisutno više osiguravajućih društava. U Crnoj Gori tržištem dominiraju osiguravajuća društva u stranom vlasništvu, dok je makedonski osiguravajući sektor najmanji u regiji, a ujedno je i najmanje razvijen.

Izvor: Nezavisne