3. mogućnost bilo kog ishoda koji nije očekivan...
Ono što je zajedničko svim definicijama rizika je neizvjesnost i gubitak. Neizvjesnost postoji kada se ne može sa sigurnošću znati ishod određenog događaja. Kada rizik postoji, moraju postojati bar dva moguća ishoda (ukoliko sigurno znamo da će se gubitak dogoditi, tada rizik ne postoji).
Najmanje jedan od mogućih ishoda mora da bude nepoželjan. To može biti gubitak u smislu da je nešto što osoba ima izgubljeno, ili to može biti dobitak manji od mogućeg. Na primjer, investitor koji propusti povoljnu priliku gubi dobitak koji je mogao ostvariti.
Ljudi smo različiti kad se radi o riziku. Tako možemo dobiti tri grupe ljudi po pitanju rizika.
- ljubitelje rizika (dinamičan)
- riziku ne naklonjeni ulagači (konzervativni)
- neutralne ulagače po pitanju rizika (neutralan tip)
U ekonomiji i investiranju uvjek postoje rizici. Idealno investiranje bi bilo bez rizika. Takvo investiranje postoji ali nije profitabilno (mala zarada), zato treba svaki investitor (ulagač) optimizirati rizik (smanjiti mogućnost negativnog izhoda) zato mora biti balansiran između tri najbitnije stvari
Likvidnost, profitabilnost, sigurnost
Koje investicije su više a koje manje rizične
Ulaganje u otvorene investicione fondove znači prihvatanje određenih rizika. Rizici predstavljaju vjerovatnost nastanka negativnih efekata na poslovni i financijski položaj društva, odnosno fonda.
Rizici mogu biti sistematski i nesistematski. Sistematski rizik je onaj na koji upravljač nema uticaj jer se sa diversifikacijom ulaganja taj rizik ne može izbjeći. Nesistematski rizik je onaj koji se može ograničiti diversifikacijom i odgovarajućim izborom ulaganja.
Rizik portfolia se mjeri sa koeficijentom beta portfolia, koji pokazuje sistematski rizik i osetljivost portfolia na promjene cijelog tržišta vrijednosnih hartija- papira.
Kada je beta koeficijent manji od 1 znači da je njegov prinos manje volatilan od prinosa ukupnog tržišta i sa tim i manje rizičan. Ukoliko je beta koeficijent portfelja veći od 1, to znači da je portfelj agresivniji i više rizičan.
Cilj je da je struktura vrijednosnih papira u portfoliu takva da je beta koeficient manji ili jednak 1.
Rizike možemo dijeliti i na:
Tržišni rizik – rizik promjene cijena vrijednosnih papira
Tržišni rizik predstavlja vjerovatnost nastanka negativnih efekata na vrijednost imovine fonda uzrokovanih promjenama na tržištu i posebno obuhvata sljedeće rizike: rizik promjene kamatnih stopa, rizik promjene cijena vrijednosnih papira i valutni rizik.
Društvo je podložno uticaju rizika promjene kamatnih stopa u onoj meri u kojoj kamatna aktiva i obaveze dospjevaju ili im se mjenjaju kamatne stope u različitim vremenskim intervalima ili različitim iznosima. Radi smanjenja rizika promene kamatnih stopa društvo vodi računa o usklađenosti kamatne aktive i obaveza koje dospjevaju.
Vrijednosni papiri su podložni fluktuacijama cijene na tržištu vrijednosnih papira koje diktiraju tržišni i netržišni faktori.
Pad tržišne cijene odnosno vrijednosti individualnog vrijednosnog papira u koji je uložena imovina fonda može dovesti do smanjenja prinosa na ulaganje.
I u suprotnom slučaju, povećanje cijene vrijednosnog papira može dovesti do povećanja prinosa na ulaganje.
Valutni rizik
Izloženost valutnom riziku proizilazi iz investicionih aktivnosti vezanih za inostrane valute a kontroliše se svakodnevno prema zakonskim i interno utvrđenim limitima po pojedinim valutama i to za ukupnu aktivu i obaveze denomirane u stranim valutama ili vezane valutnom klauzulom.
Na dan bilansiranja utvrđuje se vrsta i visina otvorene devizne pozicije po vrstama valuta.
Kreditni rizik
Kreditni rizik predstavlja vjerovatnost da izdavač vrijednosnog papira nije u mogućnosti da izmiri svoje obaveze pri dospjeću, što bi negativno uticalo na likvidnost i vrijednost imovine fonda. Za umanjenje uticaja kreditnog rizika društvo nastoji poslovati sa komitentima dobre kreditne sposobnosti.
Društvo ua upravljanje upravlja kreditnim rizikom ulažući sredstva na način opisan u investicionoj politici, strogo poštujući zakonski propisana ograničenja ulaganja u pojedine instrumente.
Operativni rizik
Operativni rizik predstavlja vjerovatnost nastanka negativnih efekata na poslovni i finansijski položaj društva za upravljanje fondom, i to u radu zaposlenih, neodgovarajućih unutrašnjih procedura i procesa, neadekvatnog upravljanja informaciskim sistemom i drugim sistemima, kao i zbog nepredvidivih eksternih događaja
Rizik likvidnosti
Rizik likvidnosti predstavlja vjerovatnost nastanka negativnih efekata na sposobnost društva za upravljanje fondom da ispunjava svoje dospjele obaveze. Društvo svakodnevno mora raspolagati dovoljnim iznosom likvidnih sredstava i posebno voditi računa o ročnoj strukturi imovine i obaveza.
Uz rizik likvidnosti možemo da dodamo rizik privremene obustave otkupa udjela investicione jedinice. Zakonski je predviđeno da se otkup investicionih jedinica može privremeno obustaviti u slučaju prijave otkupa investicionih jedninica u iznosu većem od 10% neto imovine fonda, a sve u cilju zaštite interesa postojećih članova fonda.
Rizik promjene poreskih propisa
Rizik promjene poreskih propisa predstavlja mogućnost da poreske promjene negativno utiču na profitabilnost ulaganja u otvorene investicione fondove. Ovaj rizik je u potpunosti van dometa funkcionisanja Društva za upravljanje.
Optimalna rješenja?
Kod otvorenih investicionih fondova postoji glavni rizik gubitka vrijednosti vaše investicije.
Tri najpoznatija rješenja za smanjenje tog rizika su:
Diversifikacija portfolia :
Otvoreni investicioni fondovi smanjuju rizik sa diversifikacijom (ulaganjem u više vrijednosnih papira) sopstvenih portfolia i to je možda naj bitnija prednost naspram individualnog ulaganja u vrijednosne papire.
Pojedinac može te vrste rizik još ublažiti tako da u svom portfoliu investicija, odabere više različitih investicionih fondova sa različitim investicionim politikama. Kao što su akcioni-dionički investicioni fond i fond koji ulaže u dužničke vrijednostne papire ili balansirani investicioni fond.
Trajanje investicije
Na financijskim tržištima kretanje kursa je na kratki rok nepredvidljivo. Zbog toga može vaša investicija u nekom vremenskom periodu izgubiti na vrijednosti. Istorija je pokazala, da što je duži rok investiranja to je manja vjerovatnost da vaša investicija ostvari gubitak.
Statistika i istorija je pokazala da je najidealnija kombinacija između vremena i vrste fonda izgleda približno ovako:
· Obveznički fondovi: najkraće vrijeme najmanje dve-tri godine
· Mješoviti fondovi (balansirani): najmanje tri-pet godina
· Dionički - akcioni fondovi: najmanje sedam godina
Što više je neki fond specializovan to duži je potreban vremenski period.
Postepeno investiranje (Cost average effect)
Jako težko je izabrati idealno vrijeme investicije i sa tim ostvariti dobar prinos ili eliminirati gubitak. Ublažavanje takvog rizika moguće je delimično izbjeći sa postepenim investiranjem (cost average efectom). Primer takvog investiranja su mjesečne uplate u otvorene investicione fondove.
Faktori kod kojih ćete moći lakše preuzeti rizik
ako je vrijeme investicije dugoročno
ako imate glavne potrebe za vas i vašu obitelj obezbjeđene
ako ste pisihološko pripremljeni da izdržite i par uzastopnih godina sa gubitkom
ako je rezultat vaše štednje prije svega poboljšanje životnog standarda ali da ta činjenica nije presudnog uticaja
Par situacija kod kojih je priporučljivo imati manje rizične fondove
kad je vrijeme investiranja kratko
kad bi bio gubitak problematičan za porodični proračun
ako gubitke jako teško psihološki podnosite
ako ne budete postignuli dobitke koje ste si zacrtali i takvo nedostignuće vam težko pada.
Osnovni i vrlo važan kriterij rizika je i to, da nakon investiranja u investicione fondove ćete moći i mirno spavati. To je prije svega mišljeno iz vidika da smo ljudi između sebe jako različiti, neki prihvaćaju veće rizike dok drugi rizika uopšte ne žele.
