Asocijacija profesionalnih računavođa je globalna organizacija koja djeluje u više od 170 zemalja i posredstvom mreže od 80 kancelarija pruža usluge u cijelom svijetu i podršku za 140.000 svojih članova i 404.000 studenata u njihovim karijerama i obrazovanju.

BANJALUKA - Fabrika lanaca i građevinskih armatura "Metalka" iz Prnjavora otišla je u stečaj za koji je, tvrde u Sindikatu preduzeća, odgovoran njen najveći akcionar, kontroverzni prnjavorski biznismen Petar Dušanić.Mirko Moravac, predsjednik Sindikata "Metalke", tvrdi da je odlazak fabrike u stečaj 19. jula pečat na postprivatizacione aktivnosti Dušanića koje su vodile firmu u propast kroz stvaranje nepovoljnih poslovnih aranžmana s njegovom "Kompanijom Dušanić". Kao jedan od najilustrativnijih primjera upropaštavnja preduzeća, naveo je slučaj od prije četiri-pet godina kada je bivši direktor "Metalke" Blagoje Milutinović "Kompaniji Dušanić" za isporučenu robu ispostavio fakturu na iznos od 260.000 KM, koju je Dušanić, kada ga je naslijedio na mjestu direktora, prepolovio i time oštetio firmu za 130.000 KM. Poslodavac je, ukazuje, radnicima ostao dužan osam i po plata, regrese za 2008. i 2009. godinu i naknade za prevoz, dok im penzijsko i zdravstveno osiguranje nije uplaćeno od marta prošle godine.

Dušanić negira optužbe prebacujući krivicu za propast "Metalke" na, kako kaže, neradnike koji su opstruisali njegove prijedloge za rast proizvodnje."Mnogi koji su bili zaposleni nisu iz glave izbili socijalističko shvatanje prema kojem je zadatak radnika da dođe na posao, ruča i čeka kraj radnog vremena. Kada sam tražio da se uvede i radna subota, kao u svim firmama u Prnjavoru, Sindikat je to odbio", tvrdi Dušanić.Na pitanje zar nije i u tom slučaju krivac, jer je mogao otpustiti "neradnike", Dušanić tvrdi da ništa nije mogao učiniti, "jer ga je Sindikat opstruisao, dok zakoni u RS štite neradnike kao bijele medvjede".

U fabričkom sindikatu odgovaraju, pak, da je jedini cilj Dušanića bio stvaranje fiktivnih milionskih potraživanja "Kompanije Dušanić" prema "Metalki" i dolazak do atraktivnog zemljišta fabrike koje se prostire na 30 dunuma zemljišta u centru Prnjavora."Dušanić nije išao da razvija preduzeće već da ga gasi, što pokazuje i podatak da je firma prije njegovog dolaska zapošljavala 99 radnika, a na otvaranju stečaja 40", kazao je Moravac.Tane Peulić, predsjednik Sindikata metalske industrije i rudarstva RS, ukazuje da "Metalka" ima atraktivan program proizvodnje lanaca, jedini na prostoru bivše Jugoslavije, zbog čega očekuje njenu stečajnu reorganizaciju, a ne likvidaciju.

Stečajni upravnik "Metalke" Zora Bulatović-Kremenović ukazuje, pak, da fabrika, izuzev nespornog atraktivnog programa, kuburi sa mnoštvom problema, počev od višemjesečne obustave proizvodnog procesa, zastarjele tehnologije do nedostatka obrtnog kapitala i stručnog kadra."Uzdržala bih se od davanja ocjena o sudbini fabrike dok na uradim detaljnu analizu i sačinim prijedlog koji ću izložiti Sudu na stečajnom ročištu 4. oktobra", naglasila je stečajna uprava

BANJALUKA - Komitet za koordinaciju nadzora finansijskog sektora RS usaglasio je tekst Sporazuma o saradnji nadzornih organa finansijskog sektora, čime će biti ostvaren bolji uvid i kontrola finansijskih transakcija na tržištu.

"Sporazum, koji su potpisali Komisija za hartije od vrijednosti, Agencija za bankarstvo i Agencija za osiguranje RS, biće u funkciji očuvanja stabilnosti finansijskog sektora i kvalitetnije zaštite prava korisnika finansijskih usluga", saopšteno je iz Ministarstva finansija RS.

Saradnja nadzornih organa odvijaće se kroz organizovanje zajedničkih kontrola u oblasti bankarstva, osiguranja i tržišta kapitala, razmjenu i pristup potrebnim informacijama, te usklađivanje propisa iz oblasti finansijskog posredovanja sa međunarodnom praksom i propisima Evropske unije.

"Zaključivanjem ovog sporazuma RS, koristeći svoja ustavna ovlašćenja, preduzima potrebne aktivnosti na jačanju finansijskog sektora, što nalažu dinamičan razvoj i povećani rizici savremenog finansijskog tržišta", navodi resorno ministarstvo.

BANJALUKA - Industrijska proizvodnja u RS u prvom polugodištu ove godine bilježi rast od sedam procenata, a u FBiH od 2,5 odsto u odnosu na isti period 2009, uglavnom zbog oporavka pojedinih privrednih grana koje su lani bile najteže pogođene recesijom.Podaci entitetskih zavoda za statistiku, pokazuju da je proizvodnja u RS u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila rast u sve tri oblasti, a najviše u sektoru vađenju ruda i kamena za 19,7 odsto, zatim proizvodnji i snabdijevanju strujom, gasom i vodom za 5,7 odsto, te prerađivačkoj industriji od 4,7 odsto.
U Konfederaciji sindikata RS kažu da su ove godine generalno primjetni manji pomaci u proizvodnji u odnosu na 2009. kada je udar ekonomske krize bio najizraženiji.

"Dobra je stvar što raste proizvodnja u rudnicima 'ArcelorMittal Prijedor' i 'Elektroprivredi RS', ali su to, ipak, resursi koje nam je podarila priroda. Zabrinjavajuće je da nema većih pomaka u preduzećima koja stvaraju novu vrijednost, pa su 'Birač', 'Swisslion Industrija alata Trebinje' i 'Famos' prinuđeni na stalnu borbu za opstanak na tržištu i spasavanje radnih mjesta", ističe Obrad Belenzada, predsjednik tog republičkog sindikata.

Gledajući po djelatnostima, najveći rast proizvodnje, više nego udvostručen, u oba entiteta bilježi reciklaža koja je lani zbog izuzetno niske potražnje i cijena gotovo bila zamrla. Polugodišnji skok u otkupu i preradi sekundarnih sirovina u RS iznosi 143,1 odsto, a u FBiH 110,2 odsto. U RS je značajan pozitivan trend ostvaren i u vađenju ruda metala 135,7 odsto, proizvodnji osnovnih metala 72,6 odsto i kožarstvu 34,2 odsto. Sa druge strane je praktično ugašena proizvodnja radio, TV i komunikacione opreme, a slijede je produkcija mašina i uređaja sa padom od 57,3 odsto i vađenje ruda nemetala i kamena za 45,3 odsto.

Lazo Šinik, sekretar Udruženja prerade drveta pri Privrednoj komori RS, navodi da polugodišnja proizvodnja u toj grani bilježi pad od nekoliko procenata, ali da su primjetni pozitivni pomaci u zadnja dva mjeseca.

"Proizvodnja i prerada drveta pala je za 3,9 odsto, a namještaja za 8,2 odsto, što može biti posljedica iščekivanja firmi da 'Šume RS' napokon ispoštuju zaključak Vlade RS o smanjenju cijene trupaca za pet odsto", kaže Šinik.

Ukazuje da su od maja na tržištu, ipak, vidljivi znaci povećane tražnje, posebno kod preduzeća koja rade za švedsku kompaniju IKEA. To bi, prema njegovoj procjeni, do kraja 2010. moglo vratiti proizvodnju u tom sektoru na nivo prošlogodišnje, a možda čak i blago podići.

“Cilj ovog projekta je da poboljša strukturu, kapacitet i učinak sekretarijata vlada u BiH, kao centralnih organa i da osigura efikasan i koherentan rad sekretarijata, ministarstava i drugih tijela institucija na nivou organizovanja kojem pripadaju, te da se razviju kapaciteti za povezivanje različitih nivoa izvršne vlasti u BiH”, naglasila je Borovac.

Ona je podsjetila da je ova reformska oblast jedna od šest iz akcionog plana kojim se direktno implementira Strategija razvoja reforme javne uprave u BiH, istakavši da ove reformske oblasti imaju za cilj izgradnju evropskih standarda u administraciju u BiH.

Prema njenim riječima, eksperti Evropske komisije ustanovili su da u ovoj reformskoj oblasti postoje određeni nedostaci u funkcionisanju rada vlada na sva četiri nivoa vlasti uprave u BiH – na državnom, entitetskim, te distriktu Brčko.

Borovac je rekla da su se nedostaci uglavnom odnosili na programiranje rada vlada, utvrđivanje prioriteta na sjednicama vlada, koordinaciju između sekretarijata vlada i ministarstava, direktni odnos tih programa sa budžetom u okviru Savjeta ministara BiH, te na preciziranje politika koje se prezentuju Savjetu ministara i drugim nivoima vlasti u BiH.

Ona je istakla da je zbog ovih konstatacija Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave napravila ovaj program zajedno sa sekretarima vlada na sva četiri nivoa vlasti u BiH, a za implementatora projekta izabran je konzorcijum koji čine italijanski “Prodžeko”, te “Europartner” iz Makedonije i “Eda” iz Banjaluke. Njegova prva faza biće implementirana u narednih 18 mjeseci.

Generalni sekretar Savjeta ministara BiH Zvonimir Kutleša rekao je novinarima da se nada da će se ovim projektom ojačati sistemi kreiranja politika na svim nivoima vlasti u BiH, što je i predviđeno Strategijom za reformu javne uprave.

Prema njegovim riječima, sekretarijati vlada su mjesta gdje će se razviti kapaciteti za koordinaciju i međusobno povezivanje, odnosno organi u izvršnoj vlasti, koji će povezivati kreirane politike i aktivnosti na različitim novoima vlasti u BiH.

“U generalnim sekretarijatima moramo razviti kapacitete za koordinaciju”, istakao je Kutleša i dodao da su ona najbolja mjesta gdje će se ta koordinacija na najbolji način i vršiti, odnosno mjesta gdje će se usklađivati različite politike sa različitih nivoa vlasti.

Izvršni direktor italijanske firme “Prodžeko” Mikele Deserti rekao je da je pristup konzorcijuma da traži jako partnerstvo sa korisnikom projekta, te da je njegov cilj da se to partnerstvo ojača, kako bi u saradnji sa vladama u BiH, pronašli najbolji način za rješavanje problema.

Izvor: Capital

BANJALUKA - U IEFK banci u Banjaluci, koju je prošle sedmice kupilo Mikrokreditno društvo "Mikrofin", imenovano je novo rukovodstvo, saopšteno je Srni u četvrtak iz ove banke.U IEFK banci AD Banjaluka imenovan je Nadzorni odbor banke i direktor Saša Popović, koji je posljednih 12 godina aktivno uključen u finansijski sektor Republike Srpske (RS) i dobar je poznavalac malog i srednjeg preduzetništva, navodi se u saopštenju.Mikrofin" je kupio prošle sedmice za 12,8 miliona KM 99 odsto akcija IEFK banke. Plan "Mikrofina" je da do kraja godine izvrši dokapitalizaciju te banke s ciljem da se vrijednost kapitala poveća na više od 20 miliona KM, te da obavi analizu i donese planove daljeg razvoja."Akcenat u radu banke biće na kreditiranju malih i srednjih preduzeća, te će svojim klijentima omogućiti pružanje cjelovitijeg spektra finansijskih usluga" - navodi se u saopštenju.U saopštenju se naglašava da kupovinom ove banke "Mikrofin" kruniše svojih 13 godina rada i počinje u bankarskom sektoru pružanje cjelovitije finansijske usluge.

Rizičan svaki deseti kredit


BANJALUKA - Nekvalitetni bankarski krediti u RS, klasifia stepenu rizika otplate, u prvom tromjesečju ove godine značajno su povećani dostižući deseti dio ukupno plasiranih zajmova.Agencija za bankarstvo RS u izvještaju za prvi kvartal 2010. godine navodi da je učešće nekvalitetnih kredita u ukupnom portfelju poraslo sa lanjskih 7,8 odsto na 9,9 odsto, te nominalno iznose oko 373 miliona KM. To je posebno izraženo kod pravnih lica gdje je učešće rizičkih kredita povećano sa 9,6 na 12,7 odsto, odnosno 284,7 miliona KM, a čak tri četvrtine njih koncentrisano je u trgovačkoj i proizvodnoj djelatnosti, što se pripisuje posljedicama svjetske finansijske i ekonomske krize. Nekvalitetni zajmovi stanovništvu rasli su po blažoj stopi i povećani su sa 5,1 na 5,8 odsto u ukupnom portfelju tog sektora.

"Nominalni iznosi nekvalitetnih kredita još nisu zabrinjavajuće visoki, ali ono što svakako zahtijeva dodatnu pažnju i oprez je trend rasta koji su nekvalitetni krediti bilježili tokom cijele 2009. i u prvom kvartalu ove godine", ističu u Agenciji za bankarstvo RS.

Da korisnici kredita sve više kasne s otplatom zajmova pokazuje i stopa rasta bankarskih potraživanja po tom osnovu za 28 odsto na 192,4 miliona KM. Učešće dospjelih zajmova u ukupnim kreditnim plasmanima povećano je sa 4,1 odsto sa kraja prošle na 5,1 odsto na kraju marta ove godine, s tim da je taj problem, takođe, izraženiji kod preduzeća (8,1 odsto) nego kod građana (2,7 odsto). Regulator bankarskog sistema RS ističe da rast dospjelih potraživanja, posebno u realnom sektoru, upozorava na neophodnost kvalitetnije analize kreditne sposobnosti zajmoprimaca pri odobravanju kredita i potrebu sistematičnijeg praćenja redovnog servisiranja kredita kako bi maksimalno bila smanjena izloženost kreditnom riziku.

"Krediti građanima su još u kategoriji najsigurnijih plasmana za banke, ali nivo i rast dospjelih potraživanja treba pratiti s povećanom pažnjom s obzirom na to da se uglavnom radi o dugoročnim kreditima. Pogoršanje ekonomskog stanja u realnom sektoru odraziće se u narednom periodu i na druge sektore, posebno na sektor stanovništva", navodi se u izvještaju.

Bankari ističu da kašnjenje u otplati kredita sa sobom povlači veće stope rezervisanja sredstva, što utiče na povećanje troškova, a time smanjenje profita banaka.

"Konsolidovani izvještaj za cjelokupan bankarski sektor BiH otkriva čak da su banke u prvom kvartalu zbirno napravile gubitak, što je vrlo loš signal. To pokazuje da su banke svoje prihode morale izdvojiti za pokriće troškova, gdje najveći udio čine rezervisanja za dospjela nenaplaćena potraživanja, odnosno loše kredite", kaže Radovan Bajić, predsjednik Udruženja banaka BiH i direktor banjalučke NLB Razvojne banke.

BANJALUKA - Ekonomska kriza prošle godine je dovela do slabljenja ekonomskih aktivnosti u regiji, što je rezultiralo i slabijim rezultatima finansijskog sektora, navodi revizorsko-konsultantska kuća "Deloitte".U najnovijem izvještaju o najvećim finansijskim kompanijama u regionu "Deloitte" navodi da je uprkos tome zadržan rast ukupne aktive, a većim dijelom i profitabilnost banaka."Deloitte" navodi da su najveće bankarske grupacije u Jadranskoj regiji prisutne u većem broju zemalja u regionu. Listu najvećih banaka prisutnih u regiji predvodi italijanski UniCredit s ukupnom aktivom od 19,47 milijardi evra. Među pet najvećih bankarskih grupacija su i slovenačka NLB grupa sa 18,41 milijardom evra aktive, italijanska Intessa Sanpaolo sa 15,06 milijardi, austrijska Hypo Group Alpe Adria sa 11,55 milijardi, te Raiffeisen Group čija je aktiva vrijedna 10,95 milijardi evra.

"Vidljivo je da uz iznimku Slovenije, te u manjoj mjeri Srbije, bankarskim sektorom Jadranske regije dominiraju međunarodne grupacije. Tri najveće bankarske grupacije zajedno drže oko 35 odsto ukupne aktive u regiji. Nedvojbenu važnost 15 najvećih grupacija koje su rangirane na 'Deloitteovoj' listi ističe činjenica da njihova zajednička aktiva čini gotovo 80 odsto ukupne bankarske aktive u svim zemljama regije", ističe Ivan Fabijančić, direktor za finansijsku industriju u "Deloitteu".

Prošle godine je slovenačko bankarsko tržište po veličini aktive preteklo hrvatsko i postalo najveće u regionu. Osim po veličini aktive, Slovenija je vodeća i po prosječnoj aktivi po stanovniku. S obzirom na to da ove dvije zemlje zajedno drže više od 70 odsto ukupne aktive, u regiji nije iznenađenje da najveće domaće banke dolaze upravo iz te dvije zemlje. Prema nekonsolidovanim izvještajima, najveća domaća banka u regiji je slovenačka NLB, s ukupnom aktivom od 15,5 milijardi evra. Slijede je dva najjača hrvatska igrača - Zagrebačka banka koja posjeduje 12,7 milijardi evra aktive, te Privredna banka Zagreb čija je aktiva vrijedna 8,8 milijardi evra.

"Deloitte" navodi da je u Hrvatskoj izražena podjela na velike i male banke, pri čemu velike drže više od 82 odsto ukupne aktive i ostvaruju veću profitabilnost nego mali igrači.

Srbijanski bankarski sektor nalazi se na trećem mjestu u regiji sa dvostruko manjom aktivom od Hrvatske ili Slovenije. Prosječna aktiva po stanovniku svrstava Srbiju tek na peto mjesto, pri čemu je lošije plasirana jedino Makedonija.

"Razloge za to treba prije svega potražiti u relativno slabijoj ekonomskoj razvijenosti, ali i u čuvanju ušteđevine izvan bankarskog sistema", navode analitičari "Deloittea".

Bankarski sektor BiH, ističu u "Deloittu", karakteriše veliki broj banaka uprkos relativno malom iznosu ukupne aktive. U BiH radi čak 28 banaka, a glavni razlog za to je da zbog entitetske podjele tržišta dio bankarskih grupacija posluje kroz dvije odvojene pravne osobe.

Mnogo zajedničkih osobina sa bankarskim dijeli i osiguravajući sektor u regiji na koju su i dalje fokusirani najveći igrači. Za razliku od banaka, među deset najvećih osiguravajućih grupacija u Jadranskoj regiji tek tri pripadaju grupacijama sa sjedištem izvan tog regiona, dok su ostale u domaćem vlasništvu. Vodeća je slovenačka grupacija "Triglav", koja je zahvaljujući bruto premiji od 952 miliona evra dvostruko jača od najbližeg pratioca - hrvatskog "Croatia osiguranja", čija je prošlogodišnja bruto premija iznosila 456 miliona evra. U top pet regionalnih osiguravajućih kompanija su hrvatski "Agram" sa 330 miliona evra bruto premije, "Zavarovalnica Maribor" sa 266 miliona i "Adriatic Slovenica" sa 260 miliona evra bruto premije.

"Deloitte" navodi da je ukupna prošlogodišnja premija svih osiguranja u regiji smanjena za 1,5 odsto u odnosu na 2008. godinu. U tom periodu tržišta Hrvatske i Makedonije su zabilježila pad, dok je na ostalima primjetan blagi rast. Poput bankarskog sektora i osiguravajući je najrazvijeniji u Sloveniji, što pokazuju i udjeli bruto premije u bruto društvenom proizvodu i po stanovniku. Prema oba pokazatelja Slovenija je daleko ispred ostalih zemalja regije, a prati je Hrvatska čije je tržište drugo po veličini, ali i po razvijenosti. Na hrvatskom tržištu djeluje najviše osiguravajućih društava - čak 27. Od toga pet vodećih drži više od dvije trećine ukupnog tržišta, a kao i prošle godine najveća osiguravajuća kompanija u Hrvatskoj je "Croatia osiguranje". Na srpskom tržištu takođe vlada velika konkurencija sa čak 22 osiguravatelja. Tržište osiguranja BiH je prema glavnim pokazateljima razvijenosti na nivou Crne Gore i Srbije, ali zbog specifične organizacije i regulative na njemu je prisutno više osiguravajućih društava. U Crnoj Gori tržištem dominiraju osiguravajuća društva u stranom vlasništvu, dok je makedonski osiguravajući sektor najmanji u regiji, a ujedno je i najmanje razvijen.