SARAJEVO - Trend podizanja oročenog novca u komercijalnim bankama je usporen i od početka krize prvi put imamo pozitivne tokove devizne efektive u bankarskom sektoru u BiH, potvrdio je Ljubiša Vladušić, viceguverner Centralne banke (CB) BiH.
"U posljednja dva-tri dana situacija se smirila i sada se više novca vraća u trezore nego što izlazi", kazao je Vladušić povodom Svjetskog dana štednje 31. oktobra. On, međutim, nema podatke o tome kolika je ukupna vrijednost podignutih štednih uloga, niti koliko je štednje vraćeno.
"Brojke konsolidujemo svakih deset dana i očekujemo da će naredni podaci biti pozitivni", dodao je on. Vladušić smatra da su građani uvidjeli da nema više potrebe za nervozom, čemu je doprinijela i stimulativna politika banaka. "Banke pokreću promotivne akcije rasta kamata na štednju i može se očekivati da će davati nove pogodnosti klijentima", kazao je Vladušić.
I Zlatko Barš, direktor Agencije za bankarstvo FBiH, tvrdi da je pritisak građana na najveće banke radi podizanja depozita opao.
"Klijenti koji su dizali depozite prvih dana sada vraćaju novac", kazao je Barš. Međutim, ni on nije imao najnovije podatke o visini štednje koja je podignuta iz banaka. Tek je podsjetio da je u septembru štednja porasla i na kraju mjeseca iznosila 4,5 milijardi, dok je 11. oktobra iznosila oko 4,4 milijarde KM. Najveći odliv zabilježen je kod štednje po viđenju.
"Da nije sve crno pokazuje i podatak da je u tom periodu štednja oročena preko jedne godine povećana za 7,4 miliona KM", rekao je Barš.
Polovinom ovog mjeseca, u jeku finansijske krize, u Agenciji za bankarstvo FBiH kazali su da su građani iz banaka povukli 81 milion KM, dok je Aleksandar Džombić, ministar finansija, istovremeno iznio podatak da je u ovom entitetu povučeno 17 miliona KM. Depoziti 5,8 milijardi KM
Depoziti bh. građana kod banaka na kraju septembra iznosili su 5,8 milijardi KM i povećani su za više od milijardu KM ili za 21 odsto u odnosu na isti period lani, saopšteno je iz Centralne banke BiH.
Depoziti po viđenju čine oko 2,3 milijarde KM, ili 40,4 odsto, dok oročeni i štedni depoziti iznose 3,5 milijardi, ili 59,6 odsto. Oko trećine depozita je u domaćoj, a oko dvije trećine u stranim valutama. Autor: Borivoje Simić
Izvor: Nezavisne
DNEVNE NOVOSTI, 31.10.2008
SDA i SBiH se dogovorile: Vlahovljak ostaje direktor Energoinvesta
Uprkos teško narušenim partnerskim odnosima, SDA i Stranka za BiH ipak su uspjele postići dogovor oko izbora direktora u dvije firme s većinskim državnim kapitalom - Energoinvestu i Hidrogradnji. Sporenje koalicionih partnera oko kontrole nad ovim kompanijama traje već nekoliko mjeseci, a potaknuto je živom ambicijom Abdulbarisa Šete, dosadašnjeg zamjenika direktora Energoinvesta i predsjednika Kantonalnog odbora SDA, da preuzme čelnu funkciju u Energoinvestu.
Spor je međutim riješen na način koji se Šeti neće dopasti: Energoinvest je, kao i ranije, ostao pod kontrolom Stranke za BiH, dok je Hidrogradnja, također kao i ranije, pripala SDA. Kako smo doznali, Stranka za BiH namjerava za direktora Energoinvesta ponovo izabrati Džemaila Vlahovljaka, dok će SDA za direktora Hidrogradnjc najvjerovatnije imenovati Silvanu Marić, dugogodišnju zamjenicu direktora u Hidrogradnji, prenosi Slobodna Bosna. Žestoki spor između dvije stranke razriješen je, dakle, na najjednostavniji način: prihvatanjem faktičkog stanja!
Izvor: Investitor.ba
DNEVNE NOVOSTI, 30.10.2008
Slijedi silovito rezanje hedž fondova
NJUJORK, Globalna finansijska kriza redukovaće industriju hedž fondova na tek trećinu njene sadašnje veličine, prognozira američki milijarder i investitor Džordž Soroš. “Industrija hedž fondova prolazi kroz temeljite promjene. Prema mojim procjenama, ta industrija biće redukovane na između polovine i trećine svoje sadašnje vrijednosti”, kazao je Soroš, jedan od prvih i još jedan od najpoznatijih svjetskih hedž fond menadžera, ne navodeći da li govori o broju fondova ili količini novca kojima oni raspolažu.
Mnogi bogati investitori, koje je tokom protekle tri godine podstaklo udvostručenje imovine hedž fond industrije na oko 1.900 milijardi dolara kroz oko 10.000 postojećih relativno slabo regulisanih fondova širom svijeta, počeli su polako da povlače svoja sredstva u strahu od urušavanja te industrije. “Regulatori bi trebalo da nadziru kreditna tržišta radi stabilizacije privrede, što će neke aspekte sektora finansijskih usluga učiniti manje profitabilnim. Kredite je nužno regulirati jednako kao i novac, a u tome je zaista potrebna pooštrena regulativa. Neupitno, finansijsko poslovanje više neće biti profitabilno kao što je bilo proteklih 25 godina”, kazao je Soroš, jedan od prvih koji je upozorio na ozbiljnost tekuće finansijske krize.
Izvor:Capital.ba
DNEVNE NOVOSTI, 28.10.2008
Ne nazire se kraj vrtoglavom padu na Wall Streetu
U vrlo neizvjesnoj trgovini u ponedjeljak su cijene dionica na Wall Streetu pale na najniže razine u pet i pol godina jer ulagači nisu voljni riskirati dok svjetskom gospodarstvu prijeti recesija, a kompanije smanjuju procjene svojih budućih poslovnih rezultata, javila je Hina. Dow Jones indeks pao je 203 boda ili 2,42 posto, na 8.175 bodova, dok je S&P indeks potonuo 3,1 posto, na 848 bodova. Nasdaq indeks pao je 2,97 posto, na 1.505 boda. Sva tri indeksa potonula su na najniže razine od proljeća 2003. godine.
U vrlo nervoznoj trgovini, u kojoj su vodeći indeksi bili čas u minusu, čas u plusu, cijene su pale u posljednjih pola sata jer su uzajamni i hedge fondovi morali prodavati dionice kako bi namaknuli gotovinu za isplatu svojih velikih ulagača, koji su se odlučili povući s tržišta.
"Na tržištu vlada vrlo negativno raspoloženje. Nema nikakvih informacija koje bi navijestile da se nazire kraj silazne spirale. Ulagači očekuju najgore - kolaps industrije hedge fondova u kojemu će nestati barem polovica tih fondova", kaže Angel Mata, direktorica u tvrtki Stifel Nicolaus Capital.
Ulagače je na trenutak oraspoložila vijest da je u rujnu prodaja novoizgrađenih obiteljskih kuća porasla za 2,7 posto, no ubrzo ih je pokolebao podatak da su građevinari spustili cijene kuća za 9,1 posto, na najniže razine u četiri godine, kako bi privukli kupce. Zbog toga je Dow Jones indeks građevinskog sektora jučer pao 3,3 posto.
Osjetno su pale i cijene dionica u tehnološkom sektoru nakon što je objavljeno da je porastao broj neotplaćenih kredita za nabavku tehnološke opreme, zbog čega su porasle kamate na tehnološko financiranje, kredite koji kompanijama omogućuju kupnju kompjutora, softvera i druge opreme.
Cijena dionice General Motorsa pala je više od 8 posto, nakon što je agencija Moody's Investor Service smanjila preporuku za dionicu GM-a zbog snažnog pada prodaje automobila na tržištu SAD-a. Prije toga cijena dionice GM-a bila je na dobitku 8 posto jer je objavljeno da će najveći američki proizvođač vozila preuzeti Chrysler i da traži financijsku pomoć od vlade, vrijednu 10 milijardi dolara, za bezbolno provođenje tog projekta.
Wall Street: Ne nazire se kraj vrtoglavom paduWall Street: Ne nazire se kraj vrtoglavom paduMeđu rijetkim dobitnicama bile su jučer dionice regionalnih banaka nakon što su neke od njih prodale svoje udjele američkoj vladi kako bi dobile neophodnu financijsku pomoć iz vladinog programa za dokapitalizaciju banaka, vrijednog 250 milijardi dolara.
Zahvaljujući tome, indeks regionalnih banaka jučer je porastao 1,6 posto. S druge strane, znatno je više, 4,1 posto, pao širi S&P indeks financijskog sektora zbog špekulacija o tome koje banke neće uspjeti dobiti pomoć od vlade.
I na većini europskih burza cijene su dionica u ponedjeljak pale. Londonski FTSE indeks izgubio je 0,8 posto, zaronivši na 3.852 boda, najnižu razinu od travnja 2003. godine. DAX indeks Frankfurtske burze porastao je, pak, 0,9 posto, na 4.334 boda.
Izvor:Biznis.ba
DNEVNE NOVOSTI, 27.10.2008
Miodrag Jandrić: Nema povlašćenih na tržištu kapitala Predsednik Komisije za hartije od vrednosti RS
Svi učesnici na tržištu kapitala za nas su jednaki i mi ih ne delimo na tajkune i one koji to nisu. Svi moraju da poštuju pravila igre, a svako ko ne radi po zakonu, sasvim sigurno će biti pod našim udarom. Nema zaštićenih. Zakon o tržištu hartija od vrednosti propisuje rigorozne mere za učesnike koji trguju informacijama koje drugi nemaju, koji manipulišu tržištem i slično, rekao je u intervjuu za Biznis Miodrag Jandrić, predsednik Komisije za hartije od vrednosti Republike Srpske.
Jandrić, osim toga, naglašava da je Komisija za hartije od vrednosti, kako bi oporavila tržište kapitala u Republici Srpskoj, dostavila Vladi RS konkretne predloge mera, predloge izmene zakonskih propisa i odnosa na tržištu i zatražila hitan sastanak sa premijerom i ministrom finansija Republike Srpske.
- Inicirali smo i uključenje Agencije za bankarstvo i Agencije za osiguranje depozita kao relevantnih institucija na finansijskom tržištu. Predložili smo izmene Zakona o tržištu hartija od vrednosti, Zakona o investicionim fondovima, prilagođavanje Zakona o privrednim društvima, čija je izrada u toku, davanje aktivnije uloge Investiciono-razvojnoj banci RS, otvaranje transformisanih privatizovanih investicionih fondova - objasnio je Jandrić. On je naglasio da na tržištu kapitala u RS nema povlašćenih i da svi moraju da poštuju pravila igre, jer će, u protivnom, biti sankcionisani.
U kojoj meri se globalna ekonomska kriza u svetu odrazila na tržište kapitala u RS?
- Globalna finansijska kriza je pre zakačila našu zemlju, nego savremeni svet. Dok još nije bila primetna, ona se u istočnoevropskim zemljama uveliko osećala, jer je kapital još tada usporio ka rizičnim tržištima. Tamo gde cene akcija i nekretnina divljaju, to je siguran znak da će finansijska kriza da nastupi, pa je tako bilo i na tržištu kapitala Republike Srpske. Prva faza kada dođe do nepoverenja na globalnom finansijskom tržištu je da se kapital povlači sa najrizičnijih područja i ide prema manje rizičnim. U vezi sa tim, mi smo pre svih osetili krizu i spremno smo je dočekali kad je eskalirala, jer smo prošli najgori udar visokih cena.
Na koji način se može oporaviti drastičan pad likvidnosti tržišta?
- Aktivnost na tržištu kapitala je pala u smislu prometa, sa nekadašnjih 1,2 miliona evra dnevno, na sadašnjih 100 do 200 hiljada evra. Problem jeste u likvidnosti tržišta, jer su to većim delom hartije iz procesa privatizacije kojima se javno trguje, uz sporadične pojave obveznica.
Prema našem mišljenju, treba uticati na ekspanziju stambenih kredita građanima, jer je ovo kriza stambenih kredita i otud sve potiče. Imamo problem u Banjaluci, gde su cene nekretnina drastično skočile, što može da utiče na krizu čitavog finansijskog tržišta. Pogrešno je odvajati tržište kapitala od bankarskog, jer to je jedno, što je pokazala i ova globalna kriza.
Jeste li u ponuđenom predlogu mera od Vlade RS zatražili i veća ovlašćenja za pravovremeno reagovanje zbog kršenja pravila igre na tržištu kapitala?
- Komisija za hartije od vrednosti ima prilično velika ovlašćenja. Međutim, mi smo otišli korak dalje i zatražili u smislu našeg učešća u otkrivanju i sprečavanju „insajd informacija" i njihove zloupotrebe na tržištu kapitala. Postojeća zakonska rešenja jesu malo utegnula odnose na tržištu kapitala, ali nametnula se potreba da ih nadogradimo i dopunimo, dok ih Federacija BiH još nije usvojila. Vrlo je bitno da investicioni fondovi dobiju novi lik. Završili smo njihovu transformaciju i uprkos velikom potencijalu izostala je aktivnost u procesu upravljanja fondovima. Kada se desila ekspanzija tržišta, fondovi su prodajom akcija iz svojih portfelja mogli da utiču da taj rast ne bude toliki i na taj način bi ga amortizovali, jer su građani olako poverovali da mogu preko noći da ostvare ogromne prihode i krenuli kao stampedo da ulažu na tržište. U padovima su mogli da održe tržište, kao na primer u Hrvatskoj, ali njihova aktivnost u RS je jednostavno izostala.
Postoji li u Republici Srpskoj strategija razvoja tržišta kapitala?
- RS ima ekonomsku politiku, ali Komisija ima svoju strategiju razvoja. Imamo dobru koordinaciju sa Vladom RS i mi iniciramo zakonske propise koji će implementirati našu strategiju. Upravo zakoni o tržištu, investicionim fondovima, o porezima na dobit i dohodak, zaduživanju duga i garancijama privrednim društvima pomažu u realizaciji strategije da tržište Republike Srpske dovoljno ojača i da se uključi u evropske integracije. Već sada imamo institucije tržišta kapitala koje imaju svoj princip funkcionisanja koji je blizak savremenom principu. Mi smo malo tržište i trebaju nam integracioni procesi i uveliko radimo na procesu regionalnih povezivanja.
Nekim zakonskim aktima izašli smo ispred ostalih, time što smo odvojili članstvo od akcionarstva na Berzi, omogućili smo učesnicima jednostavno osnivanje brokerskih kuća, knjige naloga su od prvog dana u elektronskom formatu, radimo na zaštiti akcionara u smislu transparentnosti. Problem su akcionarska društva, emitenti i materijal kojim se trguje, odnosno hartije od vrednosti, kojih nemamo, osim onih od privatizacije. Kažnjavate li učesnike na tržištu kapitala koji se ne pridržavaju zakonskih propisa?
- Svake godine imamo slučajeve privremenog oduzimanja dozvola za četiri do pet brokerskih kuća, sijaset prekršajnih prijava, dosta javnih opomena. Pokušavamo da ih blago pritisnemo i sprečimo da ne naprave veći problem na tržištu.
Vi ste se drznuli da i poznatom prnjavorskom biznismenu Petru Dušaniću zabranite promet akcija na Banjalučkoj berzi, što je bio svojevrsni presedan. Koliko su naši tajkuni upoznati sa pravilima poslovanja kada je reč o trgovanju akcijama?
- Svi učesnici na tržištu kapitala za nas su jednaki i mi ih ne delimo na tajkune i one koji to nisu. Svi moraju da poštuju pravila igre. Neobično je da su Zakon o tržištu hartija od vrednosti i poslovanje na finansijskom tržištu najregulisaniji kod nas. Svako ko ne radi po zakonu, sasvim sigurno će biti pod našim udarom. U svom radu imamo jasnu viziju i ako ima bilo kakva devijacija na tržištu, naš filter su brokerske kuće. Malih propusta može da bude, ali velikih problema nema, jer su naše brokerske kuće veoma ozbiljne u svom radu. Nema zaštićenih i svi imaju ista prava i obaveze. Zakon o tržištu hartija od vrednosti propisuje rigorozne mere za učesnike koji trguju informacijama koje drugi nemaju, koji manipulišu tržištem i slično.
Koliko su prava malih akcionara zaštićena u RS? Svojevremeno ste stali na njihovu stranu u slučaju ulaska ČEZ-a u Rudnik i termoelektranu Gacko?
- Prava malih akcionara su zaštićena Zakonom o preduzećima. Komisija ima obavezu da štiti prava malih akcionara u procesu trgovanja. Digli smo nivo svesti o njihovim pravima na zadovoljavajući novo i podigli nivo transparentnosti kroz portal tržišta kapitala. Zakon o preduzećima štiti prava malih akcionara kroz postupke pred sudovima i tu dolazimo do problema. Zaštiti putem sudova mali akcionari pristupaju retko, jer je to skup postupak, a sudovi su zatrpani privrednim predmetima. Zakonom o privrednim društvima dodatno će biti ojačana zaštita prava malih akcionara kroz zakon. Za kašnjenje objavljivanja informacije kazne su drakonske, od 5.000 do 25.000 hiljada evra, pa smo u značajnoj meri uozbiljili i disciplinovali emitente.
Koliko je preduzeća u RS uvršteno na berzansku kotaciju i pod kojim uslovima?
- Do donošenja Zakona o tržištu hartija od vrednosti, na Banjalučkoj berzi su bila tri preduzeća - Telekom, Razvojna banka i Rafinerija ulja Modriča. Usvajanjem ovog zakona, na Berzu je uvršteno 30 preduzeća sa više od 100 akcionara i prihodom i kapitalom većim od pet miliona evra. Ta preduzeća su najbolja u RS i dužna su da svoje poslovanje usklade sa standardima poslovanja akcionarskih društava.
Koliko je pad cena na Banjalučkoj berzi uticao na poslovanje fondova?
- Cene akcija su pale za 70 odsto, a u ovoj godini oko 50 odsto. U januaru 2007. godine zabeležen je pad od deset odsto, a u junu veliki rast. Do toga ne bi došlo da su fondovi reagovali na pravi način. Akcionari tih fondova su mnogo izgubili. Da su manji fondovi prodali akcije dok su bile na maksimumu, ušli bi u keš poziciju i mogli bi da kupe tri puta veći portfelj od sadašnjeg. Društva za upravljanje su svojim inertnim ponašanjem izgubila na vrednosti. Pravi portfolio menadžeri bi tada odreagovali i prodali. Likvidnost je bila više od milion evra dnevno, a bilo je dana kada je iznosila i do tri miliona evra, što znači da su fondovi mogli značajno da učestvuju u prometu i keširaju.
Izvor:Biznisnovine.com
DNEVNE NOVOSTI, 24.10.2008
Osigurana štednja do 20.000 maraka
SARAJEVO, BANJALUKA - Vijeće ministara BiH utvrdilo je jučer Prijedlog izmjena Zakona o obaveznom osiguranju depozita u bankama kojim se iznos garancije za sve štedne uloge građana povećava sa sadašnjih 7.500 na 20.000 KM.
Nikola Špirić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, kazao je da ovom odlukom žele poslati poruku javnosti da su komercijalne banke u BiH sigurne, a depoziti građana osigurani.
"Situacija u finansijskom sektoru u BiH je apsolutno smirena, iako je u početku bilo bespotrebne nervoze", istakao je Špirić.
On je, takođe, upozorio poslovne banke da budu vrlo pažljive kada budu razmatrale mogućnosti izmjena kamatnih stopa na kredite, naglašavajući da je povjerenje u banke dvosmjerna ulica.
"Vlasti su povećanjem obaveznog osiguranog depozita poslale jasnu poruku građanima da je njihova štednja sigurna. Banke, također, trebaju uraditi svoj dio posla, odnosno biti vrlo pažljive prilikom razmatranja mogućnosti izmjena kamatnih stopa na kredite", poručio je Špirić.
Prijedlog izmjena zakona bit će upućen parlamentu BiH na razmatranje po hitnoj proceduri, što znači da bi vrlo brzo mogao stupiti na snagu.
Josip Nevjestić, direktor Agencije za osiguranje depozita BiH, ukazao je da nova legislativa predviđa i ukidanje garancije za depozite pravnih lica, što je upravo otvorilo mogućnost da se osiguranje štednje građana poveća iznad prvobitno predložnih 15.000 KM. Na pitanje zbog čega BiH, i pored ovog povećanja, osigurava ubjedljivo najmanji iznos depozita od svih zemalja u regionu i Evropi, Nevjestić je kazao da se u BiH, za razliku od drugih država, sprovodi konzervativan model osiguranja uloga.
"Bilo bi neozbiljno da povećavamo iznose osiguranja depozita koje ne možemo podnijeti. Evropska smjernica je osiguranje 50.000 evra i lično ne vjerujem da zemlje u okruženju to stvarno mogu ispratiti", smatra on.
Srđan Šuput, direktor Komercijalne banke Banjaluka, odluku Savjeta ministara, takođe, smatra pozitivnom, ističući da će se njome osigurali depoziti čak 90 odsto štediša. I on ocjenjuje da je bolje što BiH ne prati zemlje u okruženju koje se utrkuju u izjavama o osiguranju što većih iznosa štednih uloga iza kojih, prema mišljenju Šuputa, ne stoji adekvatna garancija.
Stevo Pucar, ekonomski analitičar iz Udruženja ekonomista RS - SWOT, kaže da je visina limita osiguranih depozita u bankama procjena svake države ponaosob, izražavajući uvjerenje da su bh. vlasti dobro izanalizirale stanje u domaćem bankarskom sektoru i utvrdile adekvatnu cifru. BiH ima najniži limit
BiH, uprkos predloženom povećanju iznosa osiguranih depozita u bankama na 20.000 KM, u tome daleko zaostaje za drugim evropskim zemljama.
Hrvatska i Srbija nedavno su odlučile da osiguraju sve pologe u bankama do 55.000 evra, odnosno 50.000 evra, a Slovenija i Crna Gora čak svu štednju bez utvrđenih limita. Zemlje Evropske unije imaju obavezu garancije za iznose do najmanje 50.000 evra, s tim da se svaka država članica može odlučiti i za veće garancije, do neograničenih. Autor: Mirza Čubro, Predrag Klincov
Izvor: Nezavisne
DNEVNE NOVOSTI, 23.10.2008
Konferencija SASE: Federalna Vlada podržat će razvoj tržišta kapitala
Tržište kapitala Federacije BiH (FBiH) i BiH je u cjelini, i pored ostvarenih značajnih rezultata, još uvijek nedovoljno razvijeno, uzimajući u obzir raznovrsnosti i kvalitet tržišnog materijala, odnosno finansijskih proizvoda, te nivo likvidnosti i učestalost aktivnosti investitora na tržištu, rekao je juče u Sarajevu premijer FBiH Nedžad Branković, otvarajući 3. međunarodnu konferenciju Sarajevske berze vrijednosnih papira Sarajevo (SASE) o temi „Privatizacija telekom operatera - prekretnica u razvoju tržišta kapitala FBiH“.
Branković je, obraćajući se učesnicima ovog dvodnevnog skupa, kazao da se strateški pravci u razvoju tržišta kapitala u FBiH identifikuju u vidu usvajanja novih zakonskih i podzakonskih rješenja, prodaje državnog kapitala kvalitetnih kompanija putem SASE, javnih ponuda dionica i obveznica za finansiranje razvoja kompanija, lokalne i šire društvene zajednice, te reforme penzionog sistema koja će omogućiti pojavu značajnih tržišnih igrača na strani tražnje za vrijednosnim papirima. „Budućnost tržišta kapitala vidimo i u jedinstvenom tržištu kapitala na nivou BiH“, ocijenio je Branković.
Prema njegovim riječima, pokretačka snaga razvoja tržišta kapitala do sada je bio, kao i drugim tranzicijskim tržištima, program masovne privatizacije, ali je sada potrebno pronaći nove mehanizme koji će omogućiti brz i jednostavan pristup tržištu, još veću transparentnost trgovanja i efikasan sistem prijeboja i poravnanja trasakcija.
Branković ja kazao da podizanje konkuretnosti bh. tržišta, u uvjetima uticaja globalne fjiiansijske krize, predstavlja novi izazov za sve učesnike tržišta, a posebno one koji mogu diretno uticati na tu konkurentnost. Istakao je da napori i aktivnosti na uređenju i razvoju tržišta kapitala, odnosno finansijskog tržišta, moraju biti uzajamni sa strane Vlade i privatnog sektora, i to na osnovu partnerskih odnosa.
Premijer FBiH smatra da reformu i regulaciju treba provesti brzo i koordinirano u svim segmentima i resorima koji su u bilo kakvoj vezi sa tržištem kapitala, ali da još uvijek ne postoji općeprihvaćeni stav da korist od razvoja tržišta kapitala nije ograničena samo na one koji izdaju, kupuju i prodaju vrijednosne papire, već se prelijeva na društvo kao cjelinu kroz kvalitetnije investicijske odluke, bolju alokaciju kapitala, veće stope privrednog rasta i manju nezaposlenost.
Mi ćemo sa svoje strane, kao Federalna vlada, dati snažnu podršku razvoju tržišta kapitala. Namjera nam je da prodaju dionica u vlasništvu države određenih kompanija, uključujući i one iz telekom sektora, obavimo putem SASE. Uskoro izdajemo obveznice po osnovu stare devizne štednje, razmatramo mogućnost da pojedine razvojne projekte finansiramo izdavanjem obveznica, ubrzano idemo u reformu penzionog sistema te generalno kreiramo podsticajan okvir za investicije kako one u realni sektor, tako i za porfolio investicije“, naveo je Branković.
Prema njegovim riječima, u fokusu pažnje treba da budu investitori, jer bez njih nema tržišta kapitala. Istakao je da oni odlučuju gdje će investirati i pod kojim uslovima, a da bi mogli donijeti odluke trebaju sigurne, kvalitetne i pouzdane informacije. Federalni premijer je ovom prilikom govorio i o politici Federalne vlade kada je u pitanju privatizacija državnog kapitala, što podrazumijeva i privatizaciju državnog kapitala u telekom sektoru.
Branković je, govoreći o osnovnim namjerama Vlade FBiH kada je u pitanju ova oblast, između ostalog, kazao da je Vlada projicirala potrebna sredstva za javne investicije za narednih sedam do deset godina, te da je riječ iznosu od oko 7,5 milijardi eura za investiranje.
„Ovaj nivo investiranja se može realizirati iz dva modela finansiranja. U prvom je riječ o investicijama gdje realizacija projekta ima određeni proizvod, uslugu, i oni se mogu relizirati direktnim stranim ulaganjima ili partnerstvom javnog i privatnog. To su sektori energetike, transportne infrastrukture u djelu gdje se naplaćuje usluga, korištenje te infrastrukture i kapitalna ulaganja u poljoprivredu“, kazao je Branković.
Međutim, kako je kazao, postoji nivo javnih investicija koje su u funkciji javne upotrebe i za njih se ne može obezbijediti kreditiranje zbog određenih limita koji postoje na nivou države kada je u pitanju javno zaduživanje.
„Mi na nivou jedne budžetske godine možemo izdati državnih suverenih garancija u visini od 18 procenata državnog budžeta, što je nešto manje od 100 miliona eura godišnjeg kreditnog zaduženja za sve sektore“, naveo je Branković.
Ukazao je i na potrebu investiranja u lokalne zajednice kako bi se podigao nivo urbanog življenja zbog sve prisutnijeg problema imigriranja stanovništva, naglasivši da je samo za ulaganje u lokalnu infrastrukturu potrebno obezbijediti vlastita sredstava u iznosu od pet milijardi eura.
„Iz ovog proizilazi pitanje kako ćemo ta sredstva obezbijediti, iz kojeg državnog portfolija možemo pasivnu vrijednost pretvoriti u aktivnu investicijsku vrijednost. Vlada je tu ponudila jasan odgovor. Donijeli smo Zakon o Razvojnoj banci FBiH, novi instrument u rukama javnih vlasti da možemo imati suverenost u tom dijelu plasmana sredstava kada su u pitanju projekti iz oblasti javne investicije. Moramo obezbijediti vlastiti novac za Razvojnu banku kako bi on imao razvojni kvalitet“, istakao je Branković.
Premijer je kazao da je namjera pasivnu vrijednost, koja je sada u kapitalu, pretvoriti u aktivan investicioni potencijal koji će biti u Razvojnoj banci, a putem kojeg će se vršiti plasman u razvojne projekte.
„Od tog novca, 70 procenata treba da ide u razvoj infrastrukture. Nameće se pitanje kada ćemo napraviti cestu između Sarajeva i Tuzle, ukoliko nam za tu cestu treba pola milijarde KM, da li ćemo je graditi 30 ili pet godina. Za pet možemo ukoliko hrabro privatiziramo državni kapital na način kako kaže Parlament FBiH i ako ove projekte budemo finansirali putem Razvojne banke po troškovima kapitala od četiri do pet odsto. Pitanje je i kada ćemo izgraditi infrastrukturu da upravljamo našim vodama, jer godišnje nam poplave naprave više štete nego što bi iznosio nivo ulaganja. Kada ćemo povećati sadašnji procenat od 20 odsto obrade našeg poljoprivrednog zemljišta, s kojim novcem“, istakao je Branković.
Također, naveo je kako je namjera od tog novca uložiti deset odsto u privredno jačanje povratničkih populacija, dva odsto u obnovu inovativnih kapaciteta i drugo. „Zbog svega navedenog, Vlada FBiH jeste za privatizaciju radi bržeg napretka ove države“, zaključio je Branković. Predsjednik Komisije za vrijednosne papire FBiH Hasan Ćelam i predsjednik Nadzornog odbora (NO) SASE Muris Čičić pozdravili su održavanje jedne ovakve konferencije.
Tokom dva dana na Konferenciji će, također, biti govoreno o povezivanju tržišta kapitala i regionalnoj saradnji, kao i o novim trendovima na strani ponude i tražnje na tržištu kapitala FBiH. Moderatori i govornici na Konferenciji su eminentni stručnjaci iz oblasti tržišta kapitala i sektora telekomunikacija iz državnih/regulatornih institucija, berzi, investicionih/uzajamnih fondova i banaka, registara vrijednosnih papira, telekom kompanija iz BiH i regije.
Konferenciji prisustvuju najeminentnije ličnosti iz privredne i finansijske sfere BiH, predstavnici odgovarajućih međunarodnih finansijskih institucija u BiH, te brojni eksperti i menadžeri iz zemalja okruženja.
Izvor: Investitor.ba
DNEVNE NOVOSTI, 22.10.2008
Sve više banaka u BiH povećava kamatne stope na depozite i štednju
Sve veći broj banaka u Bosni i Hercegovini počeo je povećavati kamate na štednju kako bi zadržale depozitarne klijente, ali i zbog procjene da je to povoljniji način dolaska do novca u odnosu na inozemno tržište, gdje je kapital poskupio uslijed globalne finansijske krize, pišu Nezavisne novine.
Mnoge banke, suočene s odljevom štednje građana koji je premašio 50 miliona eura, u posljednje vrijeme pokreću promotivne akcije rasta kamatnih stopa na štednju, nakon što su ranije, pod pritiskom svjetske krize, na teret građana i privrede povećale kamate na kredite.
Analitičari kažu da još nije moguće utvrditi koliko je u zadnjih mjesec dana prosječno porasla kamata na depozite za cijeli bankarski sektor, ali ističu da je određeno povećanje evidentno.
U Udruženju banaka BiH kažu da je povećanje kamate na štednju jedan od najboljih mehanizama za zadržavanje povjerenja građana, s obzirom na kolebanja klijenata izazvana negativnim vijestima sa svjetskog financijskog tržišta.
Aleksandar Ljuboja, predsjednik Sekcije za bankarstvo u Udruženju ekonomista RS - SWOT, ističe da je za banke sada dobar trenutak da povećaju kamate na štednju kako bi što više mobilizirale domaća sredstva u odnosu na sve skuplji inozemni kapital. „Ako je kapital na stranom tržištu poskupio jedan posto, ne vidim razloga da domaće banke ne povećaju i kamate na štednju po istoj stopi“, kazao je Ljuboja.
Jedna od najaktivnijih finansijskih kuća po tom pitanju bila je banjalučka Hypo banka, koja je u promotivnoj akciji najveće kamate na štednju u BiH do 8 posto godišnje, koja je trajala od 15. do 30. septembra, prikupila 37 miliona KM (18,5 miliona eura), od čega 7,5 miliona eura potpuno nove štednje.
Depoziti građana u bosanskohercegovačkim bankama, zaključno s krajem avgusta, iznosili su 5,74 milijarde KM (2,87 milijarde eura), što čini 45 posto ukupnih depozita u bankarskom sektoru BiH.
Izvor: Investitor.ba
DNEVNE NOVOSTI, 21.10.2008
Finansijska kriza prijeti i Balkanu
London - Direktor Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Tomas Mirov apelovao je na zapadnoevropske vlade da, kada spasavaju svoje banke, ne izgube iz vida da one imaju ogranke u Istočnoj Evropi i na Balkanu, kojima je takođe potreba pomoć.
Mirov je, u oštrom pismu upućenom vladama šezdesetak zemalja akcionara te banke, upozorio da bankarska kriza u zapadnoevropskim zemljama prijeti da se prelije na Istok, u nove članice EU, ali i u balkanske zemlje, zato što najveći dio bankarskog sektora u bivšim socijalsitičkim državama zapravo čine ogranci zapadnoevropskih banaka.
"Suočene s krizom bez presedana, zapadne banke možda više neće biti u stanju da podržavaju te svoje ogranke na Istoku, što bi moglo da dovede do manjka investicija i ostavi ozbiljne posljedice po privrede bivših socijalističkih zemalja", upozorio je Mirov.
Šef EBRD-a je apelovao na zapadnoevropske vlade da to ne izgube iz vida.
"Ako ne pomogne ograncima zapadnih banaka na Balkanu i u Istočnoj Evropi, Zapad rizikuje da ugrozi sopstvene šanse za ekonomski razvoj u budućnosti, jer je od privrednog razvoja Istoka do sada koristi imala cijela Evropa", istakao je direktor EBRD-a. Autor: Financial Times
Izvor: Nezavisne
DNEVNE NOVOSTI, 20.10.2008
Zbog finansijske krize stala potražnja i pale cijene nekretnina i u BiH
Previsoke cijene i finansijska kriza koja se obrušila na globalno tržište glavni su razlozi što je u posljednjih nekoliko mjeseci u BiH drastično pala potražnja za nekretninama. I pored smanjene potražnje, cijene nekretnina nikako da padnu. Direktor Agencije za nekretnine Sigenx Spaho Ljajić za Dnevni avaz kaže da se u posljednjih nekoliko godina u BiH desila prava invazija gradnje, pogotovo u Sarajevu, diktirana potražnjom, što je napumpalo cijene.
„Danas je potražnja za nekretninama minorna u odnosu na ranije upravo zbog prenapuhanosti cijena, na šta su utjecale i cijene u regionu te poskupljenje građevinskog materijala“, kaže Ljajić.
Kao i u Sarajevu, u Zenici je manja potražnja za stanovima. „Iako banke daju povoljne kredite za kupovinu stanova, građani prvenstveno zbog straha od krize, ali i nedovoljne zaposlenosti i niskih plata ne mogu sebi priuštiti dizanje kredita. Cijene stagniraju, ali je u posljednjih šest mjeseci potražnja pala za 40 do 50 posto“, kaže direktor agencije Braneli Branko Blagojević.
Izvor: Investitor.ba
DNEVNE NOVOSTI, 17.10.2008
Prihvaćen plan za pomoć bankama
BRISEL - Lideri svih 27 zemalja EU prihvatili su plan za spasavanje finansijskog sektora koji je dogovoren na samitu 15 članica koje koriste evro, izjavio je u srijedu naveče francuski predsjednik i predsjedavajući Evropskog savjeta Nikola Sarkozi.
"Cijela Evropa bez izuzetka odobrava mjere akcionog plana koji je prihvatila Evrogupra", izjavio je Sarkozi nakon završetka prvog dana dvodnevnog samita EU, koji je u najvećoj mjeri posvećen finansijskoj krizi.
Zemlje evrozone dogovorile su u nedjelju u Parizu plan za izlazak iz finansijske krize koji uključuje garancije za međubankarske kredite i mogućnost dokapitalizacije banaka.
Ukupna vrijednost predviđenih mjera mogla bi da dosegne oko 2.000 milijardi evra. Sarkozi je istakao da će Evropski savjet donijeti zaključke na kraju samita i da još nema definitivne saglasnosti o tekstu zaključaka zbog nekih rezervi koje ima Češka. U nacrtu zaključaka prvi put se poziva na stvaranje koordinisanog sistema finansijske supervizije na nivou EU i osnivanje krizne ćelije koja bi priskočila u pomoć svakoj članici EU koja se nađe u teškoćama, uz mogućnost kolektivne podrške svih vlada i institucija Unije.
Sarkozi je rekao da sve članice traže da do kraja godine bude održan svjetski samit posvećen opsežnoj reformi finansijskog sistema. Kazao je da će tu poruku on i predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso prenijeti američkom predsjedniku Džordžu Bušu.
Britanski premijer Gordon Braun rekao je da bi Međunarodni monetarni fond (MMF) trebalo da bude ponovo izgrađen kako bi pomogao u oporavku privreda širom svijeta. Njemačka kancelarka Angela Merkel podržala je Francusku u namjeri da radi na uvođenju boljeg sistema kontrole u globalnom poslovanju.
Izvor: Nezavisne
DNEVNE NOVOSTI, 16.10.2008
Građani u FBiH podigli posljednjih dana oko 81 milion KM depozita
Posljednjih desetak dana u Federaciji BiH građani su podigli 81 milion KM oročene štednje, dok u RS trend podizanja uloga nije zabilježen, kazali su predstavnici entitetskih agencija za bankarstvo. Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare Centralne banke (CB) i Udruženja banaka BiH, entitetskih agencija za bankarstvo i Agencije za osiguranje depozita BiH Kemal Kozarić, guverner CB BiH, je istakao da će u narednom periodu biti mnogo teže doći do kredita ukoliko građani nastave s podizanjem depozita.
„Ako taj trend bude nastavljen biće mnogo teže doći do kredita, kriteriji kreditiranja će biti stroži, kamatne stope će biti znatno veće, a sve to će direktno uticati i na standard građana i privredu. Bojim se da neki od nas neće više moći ići na godišnji odmor na kredit kao do sada ili kupovati novi auto svake godine“, upozorio je Kozarić.
Pojašnjavajući svoje riječi, on je rekao da smanjeno kreditiranje vodi ka manjoj potrošnji, a kad se smanji potrošnja pada i priliv indirektnih poreza, što znači manje novca u budžetima, a samim tim i za brojne kategorije stanovništva. Kozarić je istakao da će naredna godina biti veoma teška za građane i privredu i izrazio bojazan da naši političari nisu svjesni situacije izazvane finansijskom krizom.
„Upozoravam Vijeće ministara BiH i vlade entiteta da realno planiraju svoje budžete i bojim se da će imati strašnih problema sa socijalnim pritiscima“, dodao je Kozarić.
Ključne ličnosti finansijskog sistema BiH i 20 direktora banaka okupili su se u Sarajevu kako bi dogovorili korake u prevazilaženju finansijske krize, koja se indirektno odrazila i u BiH. Kazavši da se aktuelna situacija ne može nazvati kriznom, ali da je prisutna uznemirenost, guverner Kozarić je poručio građanima da vjeruju u bankarski sistem za koji je ustvrdio da je potpuno zdrav, stabilan i van domašaja negativnih uticaja iz svijeta.
„Postoje znakovi okretanja situacije u pozitivnom smjeru, a CB BiH će ubrizgati u finansijski sistem još 200 miliona eura. Nema potrebe da se podižu štedni ulozi, jer se time samo reže grana na kojoj sjedimo“, istakao je Kozarić. Dodao je da su naše komercijalne banke kvalitetne i da rade na drugačijim osnovama nego banke iz zemalja iz kojih je potekla kriza.
„Naše banke nisu bile angažovane na poslovima s hipotekarnim kreditima, njihove majke nisu pretrpjele te štete i s te strane mi ne možemo imati direktne posljedice“, dodao je Kozarić.
Upitan da li se može u BiH ponoviti situacija od prije rata, kada su štediše iznevjerene, a njihov novac koferima iznesen iz BiH, Kozarić je kazao da takva mogućnost ne postoji. „Trenutno mi u CBBiH držimo 3,5 milijardi KM komercijalnih banaka i taj novac je na sigurnom“, istakao je on.
Kozarić kaže da su devizne rezerve BiH juče ujutro iznosile 6,83 milijarde KM, što znači da nisu pale ni za 20 miliona od početka „nervoze“ na tržištu. „Mi smo promijenili politiku investiranja i pomakli većinu naših depozita, kao i depozite komercijalnih banaka u centralne banke zemalja EU i Banku za međunarodna poravnanja u Bazelu, tako da nismo izgubili ni fening“, kazao je Kozarić.
Izvor: Investitor.ba
DNEVNE NOVOSTI, 15.10.2008
Svijet pliva u novcu Vašington, Tokio - SAD se pridružuju Evropi ubacivanjem 250 milijardi dolara u svoje banke u kojima će steći vlasničke udjele.
Plan američke vlade, zasnovan na paketu od 700 milijardi dolara, kojeg je početkom mjeseca odobrio Kongres, a koji je trebalo da bude objavljen sinoć, predviđa da polovina ukupne sume ode u devet vodećih banaka kako bi ih navela da ponovo počnu da pozajmljuju novac jedna drugoj.
Kako su objavili američki mediji, država će upumpati novac i zauzvrat dobiti akcije u Bank of America (12,5 milijardi dolara), Citigroupu (25), Wells Fargou, JPMorgan Chaseu (25), Goldman Sachsu (10), Morgan Stanleyu (10), Bank of New York Mellonu (3), Merrill Lynchu (12,5) i State Streetu (3).
Šef Federalnih rezervi Ben Bernanke izjavio je da će ti koraci doprinijeti uspostavljanju normalnijeg tržišta i da će ohrabriti privatni kapital da podrži oživljavanje novčanih tokova.
Akciji za oživljavanje finansijskog tržišta juče se pridružio i Japan objavom da će novac poreskih obveznika uliti u regionalne banke kako bi male firme mogle da dođu do gotovine.
Slični planovi u Evropi pomogli su vraćanju povjerenja među investitore. Velika Britanija, Njemačka, Francuska i druge evropske zemlje ponudile su direktne injekcije kapitala bankama i garancije za međubankarske pozajmice u cilju stavljanja u pokret smrznutih finansijskih tržišta. Njemačka je odobrila plan spasavanja vrijedan 500 milijardi evra za svoje banke, a Francuska je svom bankarskom sektoru stavila na raspolaganje 360 milijardi evra. Britanija, koja je bila predvodnik na ovakvom putu spasavanja banaka i davanja podrške novčanim tržištima, već je odredila 250 milijardi funti za garancije pozajmica među bankama i 37 milijardi funti za kupovinu dijelova svojih posrnulih banaka.
Vlade Španije i Austrije su obećale svaka do 100 milijardi evra za zaštitu svojih banaka, dok je Portugal spremio 20 milijardi evra.
Zvaničnici Islanda, dovedenog na rub finasijskog sloma pošto su zakočena kreditna tržišta gurnula njene banke u propast, borave u Moskvi gdje pregovaraju o hitnom kreditu koji bi mogao da vrijedi milijarde evra.
Čak i nafom bogati Zaliv je stupio u akciju - Ujedinjeni Arapski Emirati će upumpati 19 milijardi dolara u svoj bankarski sektor. Novi plan poslije izbora u SAD
Američki Kongres mogao bi održati sjednicu odmah nakon predsjedničkih izbora 4. novembra kako bi se usmjerio na novi plan pokretanja američke ekonomije, izjavila je predsjednica Predstavničkog doma Kongresa Nensi Pelosi.
Ona je izjavila da će komisije razmotriti mogućnost drugog plana za pokretanje novih 150 milijardi dolara. Novi plan bi obuhvatio troškove infrastrukture, proširenje osiguranja nezaposlenih i prehrambenu pomoć, kao i posebne mjere na zdravstvenom osiguranju, u obliku specijalnih programa za starije osobe i djecu. Autor: Reuters
Izvor:Nezavisne
DNEVNE NOVOSTI, 14.10.2008
Sarajevska berza ograničila dnevne cjenovne fluktuacije za dionice
Uzimajući u obzir aktuelnu situaciju na tržištu kapitala u FBiH, kao i tržištima kapitala u regionu, koja je okarakterisana velikim oscilacijama cijena, Uprava Sarajevske berze vrijednosnih papira (SASE) donijela je odluku o privremenoj mjeri ograničavanja maksimalnih dozvoljenih dnevnih cjenovnih fluktuacija za sve emitente koji su uvršteni na tržište SASE.
Počevši od sutra, na snazi su zone fluktuacije od -5 posto do +10 posto od posljednjeg službenog kursa za sve emitente čijim se dionicama trguje na Sarajevskoj berzi. To znači da cijena dionice ne može pretrpjeti pad veći od 5 posto niti porast veći od 10 posto u odnosu na zvanični kurs.
Podjsećanja radi, u dosadašnjem periodu, ograničenje fluktuacije važilo je za emitente koji su uvršteni na Kotaciju SASE, uključujući i emitente koji ulaze u sastava indeksa SASX-10. Ova mjera je privremenog karaktera i ostat će na snazi dok se situacija na tržištu kapitala ne stabilizuje, saopćila je Sarajevska berza.
Izvor: Investitor.ba
DNEVNE NOVOSTI, 13.10.2008
Centralna banka BiH i Agencija za bankarstvo: Naše banke su likvidne
Da građani BiH nemaju razloga za bojazan kako će se svjetska finansijska kriza direktno u negativnom kontekstu reflektirati na naš bankarski sektor, te da za sada mogu „mirno spavati“ potvrdile su dvije ključne institucije iz segmenta bankarstva, Centralna banka BiH (CBBiH) i Agencija za bankarstvo BiH (FBA).
Istovremeno, iz FBA ističu da banke u FBiH nemaju rizičnih vrijednosnih papira i drugih finansijskih instrumenata, te da je njihova stabilnost još uvijek osigurana visokim likvidnim rezervama. Otpornost bankarskog sistema osigurana je i zakonskim mjerama FBA, vezanim za minimalnu likvidnost i adekvatnost kapitala i visokom stopom obavezne rezerve koje banke moraju držati kod CBBiH. Banke u FBiH, kako je saopćeno iz FBA, posluju čisto kao komercijalne banke, imaju zdrav portfelj i u pravilu nisu imale aktivnosti na međunarodnom finansijskom tržištu.
FBA ističe da je bankarski sektor u FBiH zdrav, te da bankarska kriza u svijetu za sada nije izazvala direktne refleksije u BiH iz razloga što su banke majke banaka u BiH regionalne i nisu značajno aktivne na internacionalnom tržištu.
Naime, tu mogu biti samo neke indirektne posljedice, kao što je određeni rast kamatnih stopa, s obzirom na to da je sve manje slobodnih sredstava na svjetskom tržištu novca, a zbog nepovoljne ročne strukture izvora sredstava naših banaka jedan dio upravo tih sredstava im je potreban za dugoročnije kreditiranje potreba u BiH. „Bitno je da građani zadrže povjerenje u naš bankarski sistem i ne vrše pritisak na banke, jer finansijska kriza u SAD-u i u zemljama EU nema previše direktnog utjecaja na poslovanje banaka u FBiH“, navode iz FBA.
Osim toga, Agencija napominje da bh. banke generalno nisu povjerioci i da su povjerioci ti koji trpe posljedice krize na međunarodnom tržištu. Naprotiv, kako se dodaje, bh. banke su dužnici prema tim tržištima. Dakle, nemaju potraživanja prema nelikvidnim svjetskim tržištima.
Istovremeno, iz CBBiH je saopćeno da će ova institucija, u skladu sa zahtjevima komercijalnih banaka obezbjeđivati potrebne količine gotovine eura na bazi kupovine konvertibilne marke u najkraćem mogućem periodu, uvažavajući visok stepen tekuće likvidnosti banaka.
Do sada je obezbijeđeno 100 miliona eura gotovine, a dalje aktivnosti će se vršiti u skladu sa zahtjevima komercijalnih banaka. S obzirom na to da su sve komercijalne banke u BiH likvidne i s obzirom na kontinuirani napor CBBiH i komercijalnih banaka, „nadamo se da će građani zadržati stečeno povjerenje u bankarski sektor, jer će se njihovim zahtjevima odgovoriti u najkraćem mogućem roku, a eventualni zastoji u isplati su čisto tehničke prirode“, saopćeno je iz CBBiH.
Iako je CBBiH isključivo odgovorna za snabdijevanje gotovinom konvertibilne marke, ona se uključila u proces dopremanja gotovine eura, u želji da pomogne komercijalnim bankama i očuva povjerenje u bankarski sektor. Iz CBBiH napominju da su njene devizne rezerve investirane na siguran način u inostranim bankama i garancija su konvertibilnosti domaće valute KM.
Izvor: Investitor.ba
DNEVNE NOVOSTI, 10.10.2008
Pošte Srpske naredne godine počinju da uspostavljaju Post banku
Generalni Direktor Pošta Srpske Jasminka Krivokuća najavila je da bi u toku sljedeće godine trebalo da počne projekat Post banke u okviru kojeg će Pošte Srpske početi samostalno da obavljaju bankarske poslove.
„Elaborat je prošao, sada idemo na pozivna pisma i prema Agenciji za bankarstvo za registrovanje i očekujemo da će se to uraditi u nerednih šest mjeseci, a pravi efekte banke očekujemo tek poslije tri godine“, rekla je Krivokuća novinarima na svečanosti povodom obilježavanja Svjetskog dana pošta.
Ona je dodala da će u narednih pet godina Pošte Srpske biti većinski vlasnik Post banke, a da će za radnike, fondove i građane biti emitovane dinice. Krivokuća je istakla da je među najznačajnijim planovima Pošta Srpske, osim Post banke, uspostavljanje radio-relejnog sistema, koji će omogućiti komunikaciju putem kompjutera u svim jedinicama poštanskog saobraćaja RS.
Prema njenim rječima, u planu je i uvođenje sortirke, odnosno automatizovane obrade pošiljki koja se do sada radila ručno, a kojim bi se postigli uslovi svjetskog poštanskog saveza da danas poslata pošiljka sutra bude na vratima korisnika.
Pošte Srpske posredstvom devet teritorijalnih jedinica, dvije specijalizovane i 286 pošta i paletom usluga od poštanskog saobraćaja, finasija, marketinga do informatičko-telekomunikacionih usluga pokriva teritoriju cijele RS.
Godišnji promet pošiljki u Poštama Srpske iznosi 19.500.000 pismonosnih pošiljki i 93.000 paketskih pošiljki, prenosi Srna. Svjetski dan pošta, osim u Banja Luci, u RS je obilježen i u sjedištima devet radnih jedinica Pošta Srpske.
Izvor: Investitor.ba
DNEVNE NOVOSTI, 9.10.2008
Jakšić: BiH mora shvatiti ozbiljnost finansijske krize koja će se širiti
Direktor Ekonomskog instituta Banja Luka Duško Jakšić upozorio je da se u RS i BiH mora shvatiti ozbiljnost finansijske krize, najveće u zadnjih 50 godina, koja će se neminovno proširiti na cijeli svijet i koja ovim prostorima može nanijeti dosta štete. BiH i zemlje u okruženju koje su još u tranziciji i nisu članice EU, kazao je, ulaze u red zemalja povećanog rizika kojima se može desiti ono što se zemljama EU ne mora i vjerovatno neće desiti.
„Taj povećani rizik se ogleda u velikom spoljnotrgovinskom deficitu koji se pokriva doznakama ljudi koji rade u inostranstvu i drugih oblika prihoda iz inostranstva i može ga umanjiti svaka kriza u zemljama iz kojih novčani priliv dolazi, a može doći i do pada izvoza“, ističe Jakšić, prenose Nezavisne novine.
Kao opasnost navodi i moguće zaustavljanje procesa privatizacije i dokapitalizacije privatizovanih firmi. „Krediti, među kojima i investicioni, biće mnogo skuplji, povećaće se kamate, pooštriće se selekcija koja će suziti finansijski izbor i to može jako uticati na privatizaciju i modernizaciju firmi“, naveo je Jakšić.
Ilustrujući ove tvrdnje navodi primjer brodske Rafinerije nafte, gdje je tokom procesa privatizacije došlo do zastoja usljed toga što kupac nije mogao realizovati neke svoje kreditne aranžmane kod ruskih banaka.
„To je bilo riješeno. Ali, zamislimo situaciju da je u pitanju bio neki zapadni partner i da je situacija bila kao sada, taj problem bio bi mnogo teže, ako ne i nemoguće rješiv“, dodao je Jakšić.
On je upozorio da će krediti postati skuplji za državu, preduzeća i fizička lica, dodajući da na to nemamo uticaja, jer su banke koje posluju na ovim prostorima samo filijale stranih banaka, čija nam je poslovna politika, kao i krajnji vlasnici nepoznanica. „Na ovo ni Centralna banka BiH nema bilo kakvih mogućnosti uticaja, jer sve i da hoće ona nema mogućnost davanja finansijskih injekcija“, istakao je Jakšić.
Prema njegovim riječima, svijetla tačka su značajne rezerve Centralne banke BiH kojima, u situaciji velikog spoljnotrgovinskog deficita, pokriva deficit negdje do šest mjeseci, a sve preko tri mjeseca pokrića se smatra dobrim. On je istakao da garancije za štedne uloge građana do 5.000 KM predstavljaju nizak nivo i da sadašnja situacija može zaustaviti štednju koja je bila u porastu.
„Možemo se samo nadati, a ništa učiniti, da banke na ovim prostorima neće biti na udaru svojih centrala ili njihovih vlasnika“, rekao je Jakšić. On smatra da je Vlada RS u relativno dobroj poziciji, jer u ovoj krizi može preko Investiciono-razvojne banke (IRB) premostiti osnovne infrastrukturne, neke socijalne, kao i razvojne projekte.
„Sad treba IRB ojačati i njena sredstva racionalnije koristiti, pošto zaduživanje ne dolazi u obzir određeno vrijeme“, upozorio je Jakšić.
Konstatovao je da je RS u boljoj poziciji od FBiH, jer je u tom entitetu „zapela“ privatizacija najkrupnijih kapaciteta, što je RS ranije obavila i po tom osnovu sada raspolaže značajnim sredstvima.
Izvor: Investitor.ba
DNEVNE NOVOSTI, 8.10.2008
Nastavljen pad cijena akcija širom svijeta
LONDON/NJUJORK/TOKIO, Cijene akcija na efektnim berzama širom svijeta danas su nastavile da padaju, a glavni globalni indeks deonica - MSCI - opao je na četvorogodišnji minimum, jer sve dosadašnje akcije na smirivanju opšte finansijske krize nisu smirile sve nervoznije investitore.
Rojters prenosi, pozivajući se na tržišne izvore sa efektne berze u Londonu, da je MSCI indeks opao još 2,4 odsto i da je taj indikator na najnižem nivou od 2004. godine, nakon velikog pojeftinjenja akcija u Aziji i Evropi. Najveći pad zabilježen je na berzi u Tokiju, gde je vodeći Nikei indeks akcija danas izgubio 9,4 odsto prethodne vrijednosti. Bio je to najveći dnevni pad tog indikatora od 1987. godine kada je, takođe, vladala globalna kriza na tržištu kapitala. Nikei indeks je, podsjeća Rojteres, 14. oktobra 1987. godine u toku “crnog ponedeljka” na globalnim efektnim berzama, oslabio bezmalo 15 odsto.
Vrijednost dionica na najvećoj svjetskoj efektnoj berzi - njujorškom Volstritu - noćas je nastavila nezadrživo da pada - peti dan za redom - javlja londonski radio “Bi-Bi-Si” (BBC). Agencija Blumberg izveštava da je najpoznatiji svjetski indeks akcija Dau džons sinoć opao, u zaključnoj trgovini, 5,1 odsto, nakon što je juče u zaključnoj trgovini vrijedio najmanje u minulih pet godina. Dvije najveće berze akcija u Moskvi juče nisi ni radile, jer je na tom tržištu u ponedeljak zabilježeno pojeftinjenje dionica u rasponu od 15 do 19 odsto. Panevropski FTSEurofirst 300 indeks, kao i nacionalni indikatori kretanja cijena akcija u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj, sinoć su, tokom završne trgovine, stagnirali nakon prethodnog dramatičnog pada. Istovremeno je vrijednost dionica vodećih kontinentalnih banaka dramatično pala, čak i do 50 odsto, usljed sve učestalijih špekulacija da će mnoge finansijske organizacije u Evropi bankrotirati ukoliko im hitno ne stigne državna pomoć. Poslovna klima na svjetskom finansijskom tržištu sinoć je dodatno pogoršana, nakon što je objavljena najnovija procijena Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u kojoj se navodi da globalni gubici finansijskog sektora neće biti manji od 1,4 biliona dolara, što je 40 odsto više nego što se ranije prognoziralo. MMF takođe ukazuje, u godišnjem izveštaju o kretanjima u svjetskoj ekonomiji, na produženi pad cijena nekretnina i opšte ekonomsko usporavanje, što znači da tekuća globalna privredna kriza još nije dostigla vrhunac.
Izvor:Capital.ba
DNEVNE NOVOSTI, 7.10.2008
Nakon Standarda, Miškovićeva Delta namjerava preuzeti firmu Sarabon
Srbijanski tajkun Miroslav Mišković preuzeo je sarajevsku tvornicu namještaja Standard, a uskoro će i nekadašnjeg konditorskog giganta Sarabon, saznaje SEEbiz.eu. Kako ove dvije firme locirane na sarajevskom Stupu dijeli samo cesta, špekuliše se da je srbijanski tajkun zainteresiran za preuzimanjem još nekih firmi u ovom dijelu grada.
Činjenica je da je Bosnom i Hercegovinom prije desetak dana odjeknula vijest da je Delta Real Estate, u vlasništvu srbijanskog biznismena Miroslava Miškovića, preuzela je većinski udio Standarda od 63,83 posto dionica. Firme se još nisu zvanično oglasile, iako se sam Mišković, u međuvremenu, pojavio u Banja Luci na zvaničnom preuzimanju čuvene Boske, što je također jedna od akvizicija njegove firme.
Konkurencijsko vijeće BiH potvrdilo je da u slučaju Standarda nije riječ o glasini. Adnan Čaušević, direktor Standarda, kazao je za Nezavisne novine da u ovom momentu ne može komentarisati vlasničku promjenu, jer još nije dobio zvaničan dokument o tome. U kompaniji Delta Real Estate također nisu bili raspoloženi za izjave. Zanimljivo je da direktor Standarda dao je nalog radnicima da ukoliko novinari dođu do fabrike kažu kako o gore navedenom preuzimanju ne znaju ništa.
SEEbiz saznaje da je Čaušević od prošle godine sa Miškovićem u pregovorima te da je tim povodom putovao u Beograd. S druge strane, imovina Sarabona, nekadašnje Zore, već osam puta se licitira. Prvih dva puta bilo je interesanata, no potom sve se zvršavalo na usmjenom interesu. Raspitivali su se Kinezi, Arapi, Ukrainci... ali niko nije aplicirao za kupovinu. Hamdo Duraković, predsjednik Odbora povjerilaca Sarabona, koji je u stečaju od decembra 2006. godine, kazao je da je početna cijena imovine bila najniža do sada i iznosila je 16,9 miliona KM.
Prema nalazu sudskog vještaka, imovina Sarabona vrijedna je oko 25 miliona KM. Dugovi firme prema povjeriocima, koji treba da budu izmireni prodajom imovine, iznose oko 18 miliona KM, a najveća potraživanja imaju radnici. Duraković kaže da sama činjenica da je imovina ove firme više puta vještačena, te da su nalazi uvijek bili različiti je sumnjiva. Upućeni tvrde da su se oko preuzimanja zemljišta i nekretnina na atraktivnoj lokaciji sarajevskog Stupa bili veliki politički pritisci.
Međutim, ono što je zabrinjavajuće jeste da, o čemu je nedavno pisala Slobodna Bosna, Mišković namjerava porušiti objekte Standarda, a kasnije i Sarabona. Što se tiče ove prve to bi bila velika šteta jer bi stotine radnika ostali bez posla, ali i uništena bi bila firma koja, čak i uz stečaj njemačkog vlasnika, godina posluje pozitivno. SB je to nazvao nastavkom agresije na BiH, ovaj put ukidanjem radnih mjesta. Što se tiče Sarabona, riječ je o firmi koja godinama ne radi i prodaje se suštinski smo zemljište i mašine.
No, u svakom slučaju ne treba kinjiti Miškovića što je kupio i namjerava još preuzimati po BiH. Srdžbu treba usmjeriti prema vlastima koje ništa ne čine kako bi sačuvale radna mjesta, poput ovih u Standardu.
Izvor: Investitor.ba
DNEVNE NOVOSTI, 6.10.2008
Izlazak s periferije
Jedan od najvećih problema ekonomije RS i BiH je ogroman spoljnotrgovinski deficit. Podaci o strukturi spoljnotrgovinske razmjene govore da na međunarodno tržište uglavnom izvozimo sirovine i poluproizvode. Takođe, u mnogo manjoj mjeri izvozimo i robu čija se konkurentnost zasniva na jeftinoj radnoj snazi. Kuda nas to vodi?
U strukturi globalne ekonomije, u dosadašnjem periodu globalizacije, nazire se nekoliko najvažnijih kategorija koje imaju učesnici u ovom svjetskom procesu. Te četiri kategorije su proizvođači visoke vrijednosti zasnovani na znanju i ljudskim resursima, proizvođači velikih razmjera zasnovani na jeftinoj radnoj snazi, proizvođači sirovina zasnovani na prirodnim resursima, te suvišni proizvođači svedeni na devalorizovanu radnu snagu. Kada pogledamo našu poziciju u ovom procesu, u RS i BiH najveći dio privredne strukture pripada kategoriji suvišnih proizvođača sa devalorizovanom radnom snagom. Ako duže vremena ostanemo u ovoj poziciji, prijeti nam opasnost da postanemo crna rupa ovog dijela svijeta. Zato je ključno pitanje o kome se kod nas mora raspravljati - izlazak iz ove loše, periferne pozicije.
Kako? Gdje se usmjeriti? Idemo sistemom eliminacije. Radna snaga je jeftinija u mnogim dijelovima svijeta nego kod nas i tu samo kratkoročno možemo konkurisati. Prirodnih resursa nemamo u izobilju, pa i to, dugoročno, nije naš put. Najbolji način da se naša, globalno gledano, loša pozicija prevaziće jeste obezbjeđivanje uslova da što veći broj ljudi bude zaposlen ili vezan za proizvodnju robe i usluga, sa visokom dodatom vrijednošću, zasnovanom na znanju. Zato podizanje kvalifikacionog i obrazovnog nivoa stanovništva na svim nivoima mora postati imperativ.
Izvor: Nezavisne
DNEVNE NOVOSTI, 3.10.2008
Nepoznati novi vlasnici kapitala
SARAJEVO - Agencija za privatizaciju Federacije BiH ne zna ko su danas vlasnici po 10 odsto kapitala "BH Telecoma" i "Elektroprivrede BiH", prodatog za dionice prije sedam godina.
"Agencija je na osnovu odluke Vlade FBiH 2001. godine izvršila tu privatizaciju i ne mogu govoriti šta se kasnije dešavalo s tim kapitalom", kaže Enes Ganić, direktor Agencije za privatizaciju FBiH, ističući da su kupci po 10 odsto kapitala u ove dvije kompanije bili fondovi.
"Ne možemo imati tragove da li se kasnije pojavljuje neko treći i da li je u okviru fondova bilo dalje trgovine", dodaje Ganić.
U Komisiji za vrijednosne papire FBiH koja vodi registar fondova, nemaju podatke o pojedincima koji su kroz fondove vlasnici ove imovine.
"Fondovi okupljaju oko 300.000 ljudi, samo BIG fond ima između 15.000 i 20.000 članova. Trgovina vrijednosnim papirima se obavlja svakodnevno i popis malih dioničara ima emitent koji saziva skupštine dioničara", kaže Fuad Čerkez, sekretar Komisije.
Zastupnik u Parlamentu FBiH Anto Čolak je najavio da će tužiti Komisiju za vrijednosne papire u FBiH zbog toga što je verifikovala prodaju po 10 odsto kapitala u "BH Telecomu" i EP BiH. Tvrdi da Komisija za to nije imala zakonsko uporište jer Zakon o privatizaciji FBiH predviđa poseban zakon za privatizaciju velikih javnih preduzeća poput elektroprivreda i telekoma. Čolak vjeruje da su dionice kupili pojedinci bliski strukturama vlasti koji će se obogatiti prodajući ih, a država će biti oštećena za prodatu vrijednost.
Bivši premijer FBiH Alija Behmen smatra da je taj upis dionica bio potreban kako bi građani stekli povjerenje u certifikate, ali da jeste pitanje da li je u okviru te prodaje bilo malverzacija.
Premijer FBiH Nedžad Branković je nedavno bio u žiži interesovanja zbog mogućeg sukoba interesa jer je osnivač firme za upravljanje BIG fondom koji je najveći pojedinačni vlasnik ovih preduzeća. Branković sada tvrdi da je svoj udio nedavno prodao. Preduzeća vrijedna 3,6 milijardi KM
Prema registru Komisije za vrijednosne papire FBiH, "Elektroprivreda BiH" vrijedi oko tri milijarde KM, a BH "Teleckom" oko 634,5 miliona KM.
Vlasnici 10 posto kapitala u EP BiH su investicijski fondovi" BIG, "CROBiIH fond", "Prevent Invest", "Herbos fond", fond "Naprijed", "Bonus", "Fortuna fond", "Mi Group" i Hipo Alpe Adria bank kao skrbnik za 0,18 odsto.
Vlasnici 10 posto kapitala u "BH Telecomu" su investicijski fondovi: BIG, "Naprijed", "Prevent Invest", "Herbos fond", "Mi Group", "Crobih fond", "Prof Plus", "Fortuna fond" i Rajfajzen banka kao skrbnik za 0,197 odsto.
Izvor: Nezavisne
DNEVNE NOVOSTI, 2.10.2008
Finance Central Europe: Sarajevo osiguranje prvo po premiji i kapitalu
Nezavisni britanski finansijski magazin Finance Central Europe objavio je rezultate rangiranja najboljih osiguravajućih kuća u regionu jugoistočne Evrope za 2008. godinu prema kojima je Sarajevo osiguranje rangirano na sedmu poziciju po kapitalu, 22 poziciju po ukupnoj premiji i 25 poziciju po aktivi među 100 rangiranih osiguravajućih društava.
Sarajevo osiguranje proglašeno je i najboljim osiguravajućim društvom u Bosni i Hercegovini po ukupnoj premiji, po ukupnom kapitalu i po aktivi u rangiranju koje Finance Central Europe provodi na osnovu poslovnih izvještaja.
U prvih šest mjeseci ove godine Sarajevo osiguranje je prema zvaničnim podacima ostalo vodeće osiguravajuće društvo u BiH sa 27,5 miliona KM prikupljenje premije.
Izvor: Investitor.ba
DNEVNE NOVOSTI, 1.10.2008
Kongres odbio plan za spas i srušio Wall Street
VAŠINGTON - Američki Kongres je, uprkos dramatičnom apelu predsjednika SAD Džordža Buša, odbio 700 milijardi dolara vrijedan plan spasa američkog finansijskog tržišta.
Iako je uoči glasanja u Kongresu najavljivano da je o planu sanacije američkog finansijskog tržišta postignut načelan dogovor između Bijele kuće, demokratske većine i republikanske manjine, kad je prijedlog zakona stavljen na glasanje, Kongres ga je odbio.
Zanimljivo je da su zakon u Kongresu srušili upravo republikanci. Protiv prijedloga zakona o sanaciji glasalo je 228 kongresmena (95 demokrata i čak 133 republikanca), dok je 205 kongresmena (140 demokrata i 65 republikanaca) glasalo za plan.
Kongres je tako odbio prijedlog najveće državne intervencije u finansijsko tržište od "velike depresije" 1929. godine.
Program od 700 milijardi dolara trebalo je da omogući Ministarstvu finansija SAD da po diskontnoj cijeni od banaka i drugih finansijskih institucija otkupljuje nelikvidne hartije od vrijednosti derivirane iz hipotekarnih kredita i druge loše dugove, koji opterećuju njihove bilanse i uzrokuju velike gubitke zbog kojih se niz banaka našao pred bankrotom od kojeg su spasene u posljednji čas akvizicijama ili intervencijama države.
Buš je izrazio razočaranje ishodom glasanja u Kongresu navodeći da će nastaviti da se bori s tim problemom.
"Izložili smo plan koji je bio veliki zato što smo imali veliki problem", naveo je Buš i kazao da će se sastati sa svojim ekonomskim saveznicima i raditi s liderima demokrata i republikanaca u Kongresu kako bi pronašli izlaz iz krize.
Ministar finansija SAD Henri Polson izjavio je da će i dalje raditi s kongresmenima kako bi usvojili plan.
"Imamo mnogo posla da uradimo i ovo je isuviše značajno da bismo prosto pustili da propadne. Potrebno je da radimo što je brže moguće", rekao je Polson nakon sastanka s Bušom.
On je istakao da su tržišta širom svijeta pod pritiskom i da to smanjuje dostupnost kredita od kojeg zavisi biznis širom Amerike, odnosno isplata plata i naručene robe. Polson je rekao da će Ministarstvo, Federalne rezerve i druge institucije nastaviti da sarađuju da bi riješili problem i da će koristiti sva dostupna oruđa za zaštitu ekonomije i tržišta. On je dodao da te institucije raspolažu značajnim sredstvima, ali da to nije dovoljno.
Samo nekoliko sekundi nakon glasanja u Kongresu, Wall Street je, potpuno očekivano, reagovao dramatičnim padom glavnih berzanskih indeksa. Indeks S&P 500 pao za 8,70 procenata na najniži nivo od sloma berze 1987. godine, dok je Dow Jones Industrial Average indeks do kraja trgovanja pao 778 bodova ili 6,98 odsto, što je uvjerljivo najveći pad tog indeksa u istoriji.
Nasdaq indeks je izgubio na vrijednosti za 9,14 odsto, što nije zabilježeno od aprila 2000. i izbijanja "dot-com" krize.
Koliki je opseg kraha na Wall Streetu najbolje pokazuju podaci o padu nekolicine "preživjelih" finansijskih divova. Vrijednost akcija Goldman Sachsa i Morgan Stanleya pala je više od 19 odsto, a Bank of Americe 17,6 odsto.
"To je najgore što sam vidio otkako je kreditna zbrka počela. Sve dok ne saznamo zašto u Kongresu nisu izglasali plan, nastavićemo s rasprodajom akcija", izjavio je Majkl Nasto, vodeći broker "U.S. Global Investors", investicionog fonda vrijednog pet milijardi dolara.
Kada je objavljeno da je Kongres odbio Vladin prijedlog zakona brokere je preplavio talas prodajnih naloga. U samo nekoliko minuta Dow Jones indeks strmoglavio se više od 400 bodova. O kakvom je šoku riječ, govori i podatak da je "indeks straha" Čikaške berze opcija skočio čak 39 odsto na rekordna 48,4 boda, što govori da investitori nikada prije nisu bili toliko pokolebani.
"Šokiran sam! Kratkoročno, očekujem pad tržišta, ali ono što je još važnije jeste da smo možda na početku sasvim novog trenda pada", kaže Bil Stražulo, glavni strateg u kompaniji "Bell Curve Trading".
Rijetki koji se bave daljim prognozama očekuju da će se vodeći republikanci i demokrate u Kongresu pokušati dogovoriti u vezi s određenim promjenama u prijedlogu plana za stabilizaciju finansijskog tržišta, te da bi Predstavnički dom Kongresa o njemu mogao ponovo glasati najranije sutra.
Veliki pad na evropskim i azijskim berzama
Akcije na evropskim tržištima počele su da padaju na jučerašnjem otvaranju trgovanja pod uticajem neočekivanog odbijanja paketa od 700 milijardi dolara za pomoć ekonomiji SAD u američkom Kongresu. Indeks najjačih evropskih akcija FTSE Eurofist pao je za dva odsto, na najniži nivo od decembra 2004. godine.
Velike evropske banke su nastavile da bilježe značajne gubitke. Vrijednost akcija Royal Bank of Scotland pala je za 9,3 odsto, UniCredit banke za 9,5 odsto, a UBS-a šest procenata.
Regulatori ruske vlade obustavili su trgovinu na dvije glavne ruske berze RTS i MICEKS zbog izraženog trenda pada akcija poslije njihovog jučerašnjeg otvaranja.
Azijska tržišta takođe su uzdrmana vijestima iz SAD, pa je japanski indeks Nikkei 225 pao za više od četiri procenta. Indeks na berzi na Tajvanu izgubio je 3,55 odsto, a nevjerovatna vijest stigla je iz Hong Konga čiji je repereni indeks ubilježio rast od 0,8 odsto.
Ko je kriv
Neuspjeh u Kongresu najviše se pripisuje američkom predsjedniku Džordžu Bušu, koji je ličnim pozivima u ponedjeljak pokušavao da disciplinuje svoje republikance nakon što je većina demokrata prihvatila plan u koji su ugradili kontrolne mehanizme.
