Burzovni indeksi na većim svjetskim burzama polako se stabiliziraju. No, ne samo to, moguće je primjetiti i jake skokove cijena većine papira na burzama u New Yorku i Frankfurtu. Vrijednosti nekih dionica približavaju se vrijednostima ispred godinu dana, kada je među burzovnim ulagačima vladao sveopći optimizam.
Može li se stoga tvrditi, da je glede budućnosti financijskih tržišta već sve kako treba? Još ne u potpunosti. Zapravo, ulaganje na burzi nikada nije posve predvidivo, uvijek je riječ o određenom riziku. Razvoj događaja na dioničkim tržištima u SAD i Europi doduše ide u pozitivnom smjeru, ipak je stanje još daleko od euforije, kako je prije par dana kazao prijedsednik američke centralne banke, Ben Bernanke.
Velika nepoznanica na burzama jest rast svjetskog gospodarstva u ovoj godini. Rijetko kada su se ocjene između ekonomista glede toga tako jako razlikovale, kao u ovogodišnjim predviđanjima. Raspon tih prognoza je između 0,8 i 2,8 % godišnje. Generalno gledano, to je malo, bez obzira na to koja će brojka na kraju pravladati. Ipak, sa vidika burzovnog investitora važniji je razmjer između očekivanja i onoga što će se u stvari dogoditi. Još prije dva mjeseca ta očekivanja bila su niska, čak na rubu recesije. Sada burzovna publika ocjenjuje, da recesije možda neće biti i burza polako raste. Stoga je evidentno, da za burzu nije svejedno hoće li biti rast svjetske ekonomije jedan ili tri posto.
Sada nastupa problem, kako presuditi stanje gospodarstva u sadašnjosti i – ne za unazad. Za par mjeseci unazad na raspolaganju su statistički podaci. Ipak, uspješnost burzovnih špekulacija zavisi od pravilne ocjene za par mjeseci unaprijed. Pri tome možemo se osloniti na intuiciju ili na neke druge nestatističke pokazatelje.
Jedan od poznatih njujorških burzovnika, ocjenjivao je tekuće stanje gospodarstva tek tako, što je posjećivao kavane od Starbucka, u njima svakodnevno boravio par sati i brojio koliko gostiju je u tom ili onom tjednu prisutnih. Veći posjet prema njemu navodio bi na bolje gospodarstvo. Većina od nas nema baš toliko vremena, da bi radila nešto slično, ali može se posmatrati i nešto drugo. Na primjer cijene nafte. U istoriji te su više puta bile dosta siguran pokazatelj stanja u gospodarstvu. Ako se potrošnja nafte povećavala, dobro je bilo i sa gospodarstvom. Stoga se burzovnici ne ljutite previše na skupi benzin.
Sa druge strane, nije gospodarstvo jedina stvar od koje će burza ubuduće zavisiti. Kod burzovnog turn-arrounda, prelasku iz faze pesimizma prema fazi optimizma, na financijskim tržištima glavnu ulogu imaju velike banke. Dokle god se one ne odluče za veće uloške na burzama, toliko dugo neće biti ni jasnijeg trenda.
Prije par tjedana sam spomenuo, da su neke veće banke već ušle na burze sa većim novcem. Ipak ne još sve, pošto još nisu izbrojile sve gubitke ispočetka ove godine. Stoga stoji slijedeće: koliko manje će se u medijima čuti vijesti o milijardnim otpisima te ili one banke, bliže je vjerovatnost, da sa bankovnim bilancama ide na bolje i toliko je bliži snažniji ulazak banaka na tržište dionica.
Unatoč svim pitanjima, koja se postavljaju u vezi burze ubuduće, nema razloga za paniku. Prije dva mjeseca zapisao sam, da smo glede na snažna snižavanja kamata u SAD blizi burzovnog dna. Pogriješio sam. Kako izgleda, burza je prestala padati još prije nego sam to predviđao.
Pregled važnijih burzovnih pokazatelja (navedene su vrijednosti u srijedu, 21.5.08 u 10. sati):
- DAX 30, vriednost 7122 poena, - TecDax, vrijednost 863 poena, - Euro Stoxx 50, vrijednost 3824 poena, - Dow Jones, vrijednost 12828 poena, - Nasdaq, vrijednost 2492 poena - Nikkei 225, vrijednost 13926 poena.
Donosi obveznica do dospjelosti:
- 10 -godišnje obveznice…..4,17 % godišnje - 10 godišnje američke obveznice…..3,77 % godišnje
Cijene surovina:
- zlato (unča)……920 USD - nafta (New York)……..129 USD
