BH investicionih fondovi upravljaju imovinom od 1,99 milijardi KM
Napomena: U ovom članku nisu spomenuti otvoreni investicioni fondovi, osnovani u Republici Srpskoj. To su : Nimako Trend- otvoreni investicioni fond sa javnom ponudom, Kristal Kapital - otvoreni investicioni fond sa javnom ponudom i Advantis Qualified 1- otvoreni investicioni fond sa privatnom ponudom. U izračunu nije primjenjena vrijednost ovih fondova.
U Bosni i Hercegovini trenutno postoji 27 investicionih fondova koji, prema posljednjim informacijama, raspolažu sa neto vrijednošću imovine u iznosu od 1,99 milijardi KM. Od pomenutih 27 fondova samo su tri - MF Global, Hypo BH Equity i Tropic - nastali ulaganjem gotovog novca ili imovine. Svi ostali investicioni fondovi, ili skraćeno IF, nastali su iz nekadašnjih privatizacijsko investicionoh fondova, poznatijih pod akronimom PIF, odnosno na osnovu ulaganja certifikata ili vaučera.
U FBiH postoji trenutno jedanaest IF-ova (investicioni fond), a u RS trinaest ZIF-ova (zatvoreni investicioni fond). Naravno, i pomenuta tri „keš“ fonda mogu se podjeliti po entitetskim linijama, pa bi tako MF Global i Hypo Equity pripali FBiH, a banjalučki Tropic, inače prvi bh. hedge (visokorizični) fond, manjem enitetu. I struktura trenutne neto vrijednosti imovine u ovdašnjim fondovima odgovara načinu prikupljanja sredstava. Tako, naprimjer, dva fonda „formirana kešom“ trenutno raspolažu sa imovinom vrijednom jedva 6 miliona KM, dok nasuprot tome najmanji IF koji je nastao iz certifikata ima trenutno deset puta veću vrijednost imovine.
Ubjedljivo najveći investicioni fond u našoj zemlji je IF BIG Sarajevo, čija neto vrijednost imovine prema posljednjim podacima iznosi 335 miliona KM. To je skoro duplo više od drugog po veličini fonda, banjalučkoj Zeptera, čija neto vrijednost imovine iznosi 187 miliona KM. Fondovi u FBiH raspolažu sa 1,2 milijarde KM imovine, što čini čak 63 posto ukupne imovine kojom trenutno raspolažu bh. investicioni fondovi. Trenutno najveću tržišnu vrijednost dionica na berzama ima banjalučki Euroinvestment fond. Vrijednost dionica ovog fonda je krajem prošle sedmice na Banjalučkoj berzi iznosila 44,7 KM, a potom na listi tržišno najvrijednijih dionica fondova slijede Prevent Invest (25,1 KM), Herbos (21 KM) i Crobih (18,2 KM).
Analitičari, međutim, ocjenjuju da su fondovi nastali iz nekadašnjih PIF-ova došli na izvjestan način do svog vrhunca, tako da se budućnost industrije fondova u BiH mora vezivati prvenstveno uz nastajanje novih otvorenih „keš“ fondova koji će se vezati za upravo pokrenutu reformu penziono-mirovinskog sistema. „Nema gotovo nikakve sumnje da će industrija fondova u BiH u nekom srednjeročnom periodu, recimo u narednih pet godina, značajno napredovati. Pogotovo ako se ima na umu da će se u narednom periodu, kako se procjenjuje, doći do otvaranja velikog broja novih uzajamnih fondova, što je sigurno budućnost tržišta. S tim u vezi možemo očekivati i da će pokrenuta reforma penziono-mirovinskog sistema u BiH značajno doprinjeti razvoju ove industrije“, kaže za online magazin Investitor.ba Armin Mulahusić, direktor društva za upravljanje fondovima Eurohaus Invest iz Sarajeva, koje tek treba da osnuje svoj otvoreni fond.
Međutim, Mulahusić nema baš pretjerano optimistično mišljenje o sadašnjim IF-ovima i ZIF-ovima. „Što se tiče sadašnjih fondova, bivših PIF-ova, oni su doživjeli nekakav vrhunac svog postojanja. Kod njih je evidentno da je došlo do klasičnog zatvaranja vlasničke strukture u smislu formalno pravnog upravljanja društvima i fondovima. Stoga, generalno ne možemo očekivati da će doći ponovo do neke velike ekspanzije tih fondova. Oni danas više posluju kao neki recimo finansijski holdinzi koji štite interese sadašnjih većinskih vlasnika fondova i društava za upravljanje fondovima, nego što su to klasični fondovi. Mislim čak da bi bilo potrebno zakonima sada ove fondove promatrati na potpuno različit način, jer to jednostavno više nisu investicioni fondovi jer tamo postoje i većinski vlasnici, postoje i interesne skupine koje kontrolišu veći broj IF-ova u BiH“, kaže on.
Mulahusić dodaje da bi analiza broja transakcija koje su fondovi u FBiH i RS napravili u prošloj godini na berzi bila porazna. „Takvom analizom vjerovatno biste došli do poraznog broja koji bi pokazao potpunu inertnost fondova na tržištu, fondova koji veoma malo ili možda preciznije rečeno nimalo doprinose stanju na tržištu kapitala“, zaključuje Mulahusić. Stoga on budućnost industrije fondova vezuje isključivo za nastajanje novih otvorenih fondova i njihovo vezivanje za penziono-mirovinsku reformu, bez obzira na loš start dva nedavno osnovana otvorena fonda.
„U narednom periodu predviđan formiranje novih deset do petnaest fondova, uprkos tome što ova dva nova fonda za sada nisu pokazali dobre rezultate. No, njihovi sadašnji rezultati poslovanja su uglavnom vezani za činjenicu da su oni osnovani u nezgodno vrijeme. Oni su dakle osnovani u trenutku kada je došlo do dramatičnog pada berze i jednostavno su imali loš tajming. Ništa drugo“, zaključuje Mulahusić.
Ubjedljivo najveći investicioni fond u našoj zemlji je IF BIG Sarajevo, čija neto vrijednost imovine prema posljednjim podacima iznosi 335 miliona KM. To je skoro duplo više od drugog po veličini fonda, banjalučkoj Zeptera, čija neto vrijednost imovine iznosi 187 miliona KM. Fondovi u FBiH raspolažu sa 1,2 milijarde KM imovine, što čini čak 63 posto ukupne imovine kojom trenutno raspolažu bh. investicioni fondovi.
„Što se tiče sadašnjih fondova, bivših PIF-ova, oni su doživjeli nekakav vrhunac svog postojanja. Kod njih je evidentno da je došlo do klasičnog zatvaranja vlasničke strukture u smislu formalno pravnog upravljanja društvima i fondovima. Stoga, generalno ne možemo očekivati da će doći ponovo do neke velike ekspanzije tih fondova. Oni danas više posluju kao neki recimo finansijski holdinzi koji štite interese sadašnjih većinskih vlasnika fondova i društava za upravljanje fondovima, nego što su to klasični fondovi. Mislim čak da bi bilo potrebno zakonima sada ove fondove promatrati na potpuno različit način, jer to jednostavno više nisu investicioni fondovi jer tamo postoje i većinski vlasnici, postoje i interesne skupine koje kontrolišu veći broj IF-ova u BiH“, kaže on.